Nakon što je nedavno iz Slovenije plasirana vijest o tome da se okuplja hrvatski konzorcij koji želi kupiti Agrokor, koja je uskoro i demantirana, u utorak je iz slovenskih medija ponovno stigla informacija da Slovenci okupljaju tvrtke kako bi vratili Mercator u svoje ruke te da tamošnji ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek o tome namjerava razgovarati s izvanrednom upravom Agrokora. Međutim, niti Agrokor prodaje Mercator niti je sa slovenskog tržišta stigla ikakva ponuda koja bi mogla potkrijepiti navode ozbiljnih medija u Sloveniji.

Prijenos imovine

Oni su se pak poveli za izjavama svojeg ministra koji je za Delo rekao da u razgovoru s izvanrednim povjerenikom Fabrisom Peruškom ‘želi osigurati budućnost velikom slovenskom poduzeću i bolji položaj slovenskih dobavljača u Mercatoru’. Inače, Peruško se redovno sastaje s ministrima gospodarstava zemalja u kojima posluje Agrokor upravo zbog činjenice da kompanije koje su u sustavu koncerna imaju jaki utjecaj na lokalno gospodarstvo pa je tako s Počivalšekom održao barem dvadesetak sastanaka ‘o budućnosti Mercatora’.

Zašto se stoga ova priča plasira u javnost? Iza nje vjerojatno stoje politički interesi, odnosno pokušaj da se pokupe politički bodovi uoči finalnog dijela implementacije nagodbe vjerovnika Agrokora. Imovina Mercatora se naime kao i imovina ostalih kompanija sustava treba tijekom implementacije prenijeti na novo društvo. U slučaju Mercatora koji je prije nekoliko godina dogovorio plan restrukturiranja svog 700 milijuna eura teškog duga taj prijenos imovine moraju odobriti i tri slovenske banke koje su mu vjerovnici. I slovenski mediji priznaju da bi teško netko u ovom trenutku uložio barem 700 milijuna eura u kompaniju pa i sami zaključuju da je otkup Mercatora na vrlo dugom štapu.

Zato bi jedini način kako se može održati neki utjecaj domaće politike na najveći nacionalni lanac eventualno bio zaustaviti prijenos imovine na novi Agrokor. Slovenska politika ima utjecaj na dvije manje banke, a privatizacijom NLB-a izgubila je kontrolu nad bankom koja je veći vjerovnik pa je zapravo u ovom trenutku utjecaj politike upitan. Ako banke pak odbiju prijenos imovine Mercator ostaje na starom Agrokoru i kao takav je puno više izložen rizicima jer nema zaleđe većeg koncerna pa bi banke takvom odlukom same sebi pucale u nogu jer bi si umanjile šanse za naplatu potraživanja.

Potrebno refinanciranje

Međutim, relevantni izvori ipak tvrde da Slovenci žele zadržati Mercator te da su ozbiljni u namjeri da pokušaju zatvoriti financijsku konstrukciju koja bi im omogućila tu transakciju kao i to da pregovaraju s moćnim investicijskim fondom iz inozemstva. Ipak glavna prepreka takvim planovima leži u činjenici da Agrokor ne prodaje Mercator. Široka maloprodajna mreža Agrokora i sinergijski efekti koje je ona osigurala u bazi su plana oporavka Agrokora pa bi prodaja jednog tako važnog dijela bio nelogičan potez. Mercator, podsjetimo, ostvaruje prihode od dvije milijarde eura godišnje pa bi odricanje od tako velikog dijela prihoda bilo opravdano jedino jakom ponudom koju nije logično očekivati za tako prezaduženu kompaniju.

Osim bombi iz Slovenije u Agrokoru se ubrzano, ali bez potresa priprema i konačna implementacija nagodbe nakon koje će u koncern ući novi vlasnici predvođeni Sberbankom koji ima najveći udjel. Planira se da će zrcalne tvrtke i cijeli sustav početi funkcionirati krajem prvog kvartala, a ključno je što prije i riješiti pitanje refinanciranja roll-up aranžmana teškog milijardu eura. Kamate na dug rastu iz mjeseca u mjesec, ali na tržištu u ovom trenutku nema interesa za ulaskom u transakciju. U jedanaest mjeseci prošle godine koncern, odnosno njegovih šesnaest najvećih tvrtki bez Mercatora, realizirao je 21,5 milijardi kuna prihoda, pri čemu je 1,7 milijardi kuna bila operativna dobit. Prihodi su podbacili gotovo 1,5 milijardi kuna u odnosu na plan. Najuspješnija kompanija je Konzum čiji su rezultati premašili planove postavljene od izvanredne uprave. Naime, prihodi su mu iznosili 8,11 milijardi kuna što je iznad plana kao uostalom i zarada koja je iznosila 420 milijuna što je 60 posto više od 
 planiranog.