Online trgovina nezaustavljivo raste, pa i oni ‘najtvrdokorniji’ pomalo mijenjaju svoje navike i sve češće kupuju na internetu umjesto u fizičkim trgovinama. Kako potražnja raste, tako su i zahtjevi kupaca sve veći. Nema tog proizvoda koji može biti toliko fantastičan da će kompenzirati nezadovoljstvo kupca koji, primjerice, ne zna kad će mu pošiljka stići ili predugo čeka na nju. Upravo to – lojalnost, točnost narudžbe i dostava na vrijeme – uz održavanje konkurentnosti tvrtke na tržištu te brži protok robe i smanjenje nepotrebnih troškova skladištenja, osiguravaju logistika i distribucija. Dobar odabir lokacije za logističko-distribucijski centar stoga je jedan od ključnih faktora poslovanja tvrtke i uspjeha njihove opskrbne mreže.
S razvojem tehnologije i automatizacijom, moderniji i ‘pametniji’ postaju i logističko-distribucijski centri. Mnogi će distribucijske centre nazvati velikim skladištima. Iako im je osnova ista, postoje neke temeljne razlike. U skladištu roba najčešće stoji dulje vrijeme, dok je cilj distribucije otpremiti ju do korisnika što prije. U distribucijskim centrima obično je ogromna količina različitih proizvoda, u manjim količinama, a to zahtjeva napredne sustave praćenja i upravljanja robom. Skladišta i distribucijski centri razlikuju se i po lokaciji: distribucijski centri, za razliku od skladišta, nalaze se u blizini velikih gradova, gdje je pristup ljudima i transportu jednostavan. Stoga, ‘pogodi’ li tvrtka dobru lokaciju za svoj distribucijski centar, to može poprilično poboljšati njezino poslovanje, prije svega smanjiti troškove prijevoza, optimizirati zalihe, omogućiti da uspješno odgovori na zahtjeve tržišta i, najvažnije, poveća zadovoljstvo kupaca.
Svega toga nema ni bez tehnologije, softverskih i hardverskih alata koji prate funkcioniranje distribucijskog centra. Moderni sustavi za upravljanje skladištem tako eliminiraju tipične ‘boljke’ u funkcioniranju poput neoptimalne iskoristivosti prostora, sporog protoka robe, neefikasnog korištenja radne snage, pogrešne isporuke ili, ne manje važno u eri brige o održivosti, pretjerane papirologije i nepotrebnih kilometara tijekom transporta. Ono što je nekada radio čovjek u, primjerice, Excel tablicama, danas brže obavlja umjetna inteligencija. To nikako ne znači da će strojevi zamijeniti čovjeka, jer netko mora i upravljati robotima, zadavati im zaduženja i nadzirati ih. Također, ljudi svoju snagu više neće trebati ‘trošiti’ na manje atraktivne poslove, poput hodanja po distribucijskom centru, jer mobilni roboti to rade brže i lakše, nego će se više usmjeriti na kreativnije poslove. Upravo je kreativnost najveći ljudski adut, nešto što robotima nikada nećemo moći usaditi. No zato bi ih možda mogli naučiti da zamijene vozače u transporti. Naime, brojne tvrtke već testiraju robotske kamione. Dok jedni tvrde da je to daleka budućnost, drugi su vrlo optimistični. Dronovi za isporuku iz zraka već su realnija opcija. Već danas imamo bespilotne letjelice koje neprekidno mogu letjeti i dva sata s opterećenjem do 50 kilograma. Zapravo, već su i putnički dronovi tu, a budući da kao takvi manje zagađuju okoliš, za očekivati je da će sektor bespilotnih letjelica itekako označiti budućnost transporta. Lider u rješenjima za upravljanje voznim parkom, kao i lancem opskrbe i logistiku za tvrtke svih veličina, tvrtka Ryder, dronove već koristi u svojem poslovanju, a i njihovi distibucijski centri diljem svijeta odavno su već ‘pametni’. Stoga ne čudi da su redovito na listi najboljih poslodavaca u Americi. Zbog tehnologije koja je, između ostalog, bitno pojednostavila proces povrata robe, što je još jedna pogodnost zbog koje su kupci prigrlili e-trgovinu, FedEx je jedna od najuspješnijih logističkih tvrtki u svijetu. Zahvaljujući njima danas pratimo narudžbe na svojim pametnim telefonima, a toliko su sofisticirani da im možete povjeriti i otpremu specifičnih pošiljki, poput opasnih kemikalija.
Ulaganje u logističko-distribucijske centre strategija je i država, ne samo tvrtki, uključujući i Hrvatsku. Naime, naša je država, želeći potaknuti udruživanje i suradnju proizvođača voća i poveća, u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, imala namjeru izgraditi logističke i distribucijske centre u sektoru voća i povrća u više županija. Europska komisija 2022. odobrila je financirati ovaj 54 milijuna eura vrijedan projekt, no do realizacije nije došlo zbog nedovoljnog interesa proizvođača. No zato su tvrtke koje posluju u Hrvatskoj itekako prepoznale interes u izgradnji vlastitih logističko-distributivnih centara. Nedavno je u mjestu Križ istočno od Zagreba Lidl otvorio najveći logističko-distribucijski centar u Hrvatskoj. Prostire se na 167 tisuća metara četvornih, ima kapacitet 39 tisuća paketa i opremljen je najmodernijom tehnologijom. I tvrtka Orbico, najveća europska kompanija za distribuciju robe široke potrošnje i kozmetike, gradi 40 milijuna eura vrijedan distributivni centar u gospodarskoj zoni Zdenčina. Imat će pametne sustave za upravljanje temperaturom, potpuno autonomne robote koji će radnicima pomagati da rade brže i lakše, kao i automatizirani sustav za skladištenje, odnosno servisiranje kupaca.
RC Europe Group, razvojna i investicijska grupa iz Češke, u gospodarskoj zoni Bobovica kod Samobora već je započela gradnju u Hrvatskoj najvećeg logističko-distributivnog centra. Prostirat će se na površini od 170 tisuća metara četvornih, a na krovu najsuvremenijeg skladišnog i uredskog prostora imat će solarnu fotonaponsku elektranu snage 7 MW. U kontekstu održivosti, koja je ‘vruća’ globalna tema, mogu se pohvaliti i BREEAM® standardom. Riječ je o metodi vrhunske kvalitete u planiranju zgrada i održivosti. To je najstariji i pojedinačno najčešće korišteni sustav certificiranja zelenih i održivih zgrada. BREEAM procjena uzima u obzir sve specifičnosti zgrade, uključujući njen dizajn i konstrukciju, odnosno način na koji se koristi. Otvorenje je, kako stoji na njihovim mrežnim stranicama, planirano u 2025.-oj, a zbog svoje odlične pozicije bit će izvanredno povezan s ostatkom Europe.
Budući da strateško pozicioniranje logističko-distributivnog centra može rezultirati povećanjem konkurentnosti, boljim upravljanjem zalihama, unapređenjem operativne efikasnosti kompanija, smanjenjem ekološkog otiska…, jasno je da će budućnost sektora logistike i distribucije biti dinamična i inovativna. I da će rasti na krilima automatizacije, robotike, umjetne inteligencije, IoT (Internet of Things) tehnologije, ali i sofisticiranih analitičkih metoda, koje će još više omogućiti personalizaciju usluga, a time i veće zadovoljstvo kupaca.
