Rast i razvoj željezničkog sustava unutar EU-a te daljnja liberalizacija i konkurentnost tržišta željezničkih usluga ovise o razvoju i primjeni željezničkih paketa kojima se postupno i nezaustavljivo stvara jedinstveni europski željeznički prostor. O tomu je li ostvarena sinergija na europskom željezničkom tržištu i u kojoj mjeri razgovaralo se na Danu tržišta željezničkih usluga koji je organizirala Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Riječ je o konferenciji međunarodnog karaktera održanoj u zagrebačkom hotelu Esplanade, koja je okupila oko stotinu dionika tržišta željezničkih usluga, kako domaćih, tako i s tržišta zemalja u susjedstvu. Okupljenim sudionicima uvodno se obratio Mislav Hebel, zamjenik predsjednika Vijeća HAKOM-a i istaknuo ulogu regulatornih tijela u uspostavi jedinstvenog europskog željezničkog prostora.

“HAKOM intenzivno surađuje i razmjenjuje informacije s dionicima željezničkog tržišta u RH, regulatornim tijelima drugih država te Europskom komisijom, sa ciljem usklađenja zajedničkih načela i najbolje prakse na željezničkom tržištu. Djelovanje regulatora je tim bitnije jer su države članice dužne učiniti sve kako bi se osigurala usporediva regulatorna razina s ciljem uspostave slobodnog i pravednog tržišnog natjecanja na europskom željezničkom tržištu”, kazao je Hebel.

Različita pravila nerijetko kompliciraju ostvarivanje ciljeva

U prvom dijelu konferencije nazočni su mogli čuti usporedbu iskustava i statističke podatke o tržištima željezničkih usluga u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj o čemu su govorili Peter Picelj iz Agencije za komunikacijska omrežja in storitve Republike Slovenije, Robert Sappl iz Schienen Controla GmbH Republike Austrije i Ivica Škrtić iz HAKOM-a.

“Puno je izazova s kojima se treba uhvatiti u koštac. Različite zemlje imaju različita specifična pravila, što nerijetko komplicira ciljeve u kreiranju jedinstvenog europskog tržišta. Varijacije u tehničkim specifikacijama također mogu ograničiti interoperabilnost, a prilično je dugo i vremensko razdoblje za dobivanje dozvola što može odgoditi prekogranične usluge i obeshrabriti ulaganja”, naglasio je Robert Sappl.

O strateškim inicijativama Europske unije u stvaranju potpuno integrirane i jedinstvene željezničke mreže govorio je i redoviti profesor na Fakultetu prometnih znanosti Borna Abramović, dok je o aktivnostima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture vezanima za unaprjeđivanje tržišta željezničkih usluga govorila Maša Viduka. U kreiranju jedinstvenog europskog željezničkog prostora važna je i izrada kvalitetnih voznih redova u svim zemljama članicama, čime se već nekoliko godina bavi RailNetEurope, organizacija koja okuplja europske upravitelje željezničke infrastrukture. O redizajnu smjernica i procedura u izradi voznog reda kojima se nastoji olakšati poslovanje i prijevoznicima i upraviteljima infrastrukture te time i europsko tržište učiniti učinkovitijim, više je govorio Philipp Koiser, voditelj Odjela upravljanja kapacitetima u RailNetEurope-u.

Postoji li jedinstveno EU tržište u željezničkom prometu?

Nakon prezentacijskog bloka, održana je panel rasprava na temu “Postoji li jedinstveno EU tržište u željezničkom prometu?” u kojoj su sudjelovali Nikola Popović, član Vijeća HAKOM-a, Philipp Koiser, voditelj Odjela upravljanja kapacitetima u RailNetEurope-u, Peter Picelj iz Agencije za komunikacijska omrežja in storitve Republike Slovenije, Borna Abramović, redoviti profesor na Fakultetu prometnih znanosti, Borna Arbanas, član Uprave Rail&Seea d.o.o. i Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. Rasprava je ponudila odgovore na brojna pitanja, ali i potaknula nova s ciljem još bolje povezanosti europskog željezničkog prostora. Istaknuta je važnost voznog reda u putničkom prijevozu s posebnim naglaskom na točnost, učestalost i dobru povezivost svih važnih čvorova koji putnicima osiguravaju veze za nastavak putovanja, dok je u teretnom prijevozu važno uspostaviti stabilne trase vlakova između luka i graničnih prijelaza. “Samo dobar vozni red uvjerit će korisnike transportnog prijevoza da koriste željeznicu”, istaknuo je Philipp Koiser iz RailNetEurope-a te je dodao kako preciznije planiranje voznog reda mora uključivati i izradu strategije kapaciteta koja će pružiti uvid u namjere upravitelja infrastrukture i podnositelja zahtjeva za nadolazeći vozni red, uključujući upravljanje prometnim tokovima.

Zaključno, sudionici panela su se složili da sva europska tržišta imaju svoje poteškoće i da je još dosta izazova koji se trebaju premostiti za uspostavu kvalitetnijeg europskog željezničkog prostora.