Poduzetnici u djelatnosti kockanja i klađenja u 2019. godini ostvarili su 4,1 milijardu kuna prihoda, što je za 114,6 posto više u odnosu na 2010. kada je ostvareno 1,9 milijardi kuna, pokazuju podaci Fine o poslovanju poduzetnika u toj djelatnosti.

U 2019. godini je u djelatnosti kockanja i klađenja poslovalo 70 poduzetnika, ostvarili su ukupne prihode od 4,1 milijardu kuna te ukupne rashode od 3,2 milijarde kuna.

Dobit tih poduzetnika je u 2019. iznosila 799,1 milijun kuna, a gubitak 71,7 milijuna kuna, što je rezultiralo ostvarenom neto dobiti od 727,4 milijuna kuna.

SPORNO POSLOVANJE

Marić odlučio začepiti rupu kroz koju curi novac iz Hrvatske? “Ako će plaćati porez, neće im biti zabranjen rad”

Podaci Fine su pokazali da su u promatranih 10 godina samo u 2010. poduzetnici u djelatnosti kockanja i klađenja poslovali s neto gubitkom od 21,6 milijuna kuna. Od 2011. do 2019. godine poslovali su pozitivno te ostvarili neto dobit.

Najveća neto dobit ostvarena je u 2019. i iznosila je 727,4 milijuna kuna, što je deset puta više u odnosu na najmanje ostvarenu neto dobit, 2011. godine (72,9 milijuna kuna).

Najveće ukupne prihode u 2019. su ostvarili Super sport (847,4 milijuna kuna) i Hrvatska Lutrija (636,8 milijuna kuna). Najveću dobit su ostvarili Super sport (432,32 milijuna kuna) i Hattrick-PSK  (156,52 milijuna kuna).

U razdoblju od 2010. do 2019. najmanje poduzetnika u djelatnosti kockanja i klađenja bilo je u 2017. godini, njih 64, a najviše u 2010. godini, njih 92.

Najviše zaposlenih u toj djelatnosti bilo je u 2019. godine (6.749), a najmanje 2015. godine (5.254).

Prosječna mjesečna neto plaća u djelatnosti kockanja i klađenja u 2019. iznosila je 5.872 kune i bila je za 48,2 posto viša u odnosu na 2010. godinu kada je iznosila 3.963 kune.

Najviše poduzetnika čija je pretežita djelatnost kockanje i klađenje, u 2019. imalo je sjedište u Gradu Zagrebu (36). Slijedi Primorsko-goranska županija s 9 poduzetnika i Splitsko-dalmatinska županija (8), dok je najmanje poduzetnika u djelatnosti kockanja i klađenja bilo u Međimurskoj, Osječko-baranjskoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Zadarskoj i Zagrebačkoj županiji (1).