Robna razmjena Hrvatske i Ukrajine porasla je za čak 25 posto u 2020. godini, a nastavak pozitivnih trendova zabilježen je i u prvih sedam mjeseci 2021., uz rast od 5,2 posto. Tako snažan uzlet, unatoč pandemiji, jasno pokazuje koliko je velik potencijal gospodarske suradnje između naših dviju zemalja. Kako bi se on što bolje realizirao potrebno je poticati direktne kontakte hrvatskih i ukrajinskih tvrtki, kao i jačanje institucionalnih odnosa između Ukrajine i Hrvatske, odnosno Europske unije, poručeno je s Ukrajinsko – hrvatskog gospodarskog foruma održanog u Kijevu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Privredne komore Ukrajine.

„Danas je s nama preko 200 hrvatskih i ukrajinskih tvrtki iz svih ključnih sektora gospodarstva. Ta činjenica, kao i kontinuirani rast robne razmjene, potvrđuju koliko je ukrajinsko tržište važno hrvatskim tvrtkama. Trenutno 30 posto našeg izvoza u Ukrajinu otpada na farmaceutske tvrtke, a propulzivni sektori su i IT, turizam te poljoprivredno-prehrambena, kemijska i metalna industrija. Za daljnji razvoj odnosa, naše tvrtke moraju u što većoj mjeri iskoristiti Dubinski i sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine, kojim se otvaraju tržišta roba i usluga uz velike carinske olakšice“, poručio je na otvaranju Foruma predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Luka Burilović, dodavši kako Ukrajina usklađuje norme u industrijskoj i poljoprivrednoj proizvodnji s EU, što hrvatskim tvrtkama dodatno olakšava poslovanje s ukrajinskim partnerima.

Naglasio je kako su prošle godine gospodarski odnosi između dviju zemalja narasli na 109 milijuna dolara, dok je hrvatski izvoz u Ukrajinu zabilježio rast od gotovo 40 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine rast je nastavljen te je robna razmjena dosegla 66 milijuna dolara.

Predsjednik Privredne komore Ukrajine, Genadij Čižikov, poručio je kako se, zahvaljujući strateškoj suradnji s HGK, poduzetnicima iz obje države otvaraju nove mogućnosti suradnje. „Ovo okupljanje danas daje nadu da će naša trgovina rasti, posebno u poljoprivredi, turizmu i industriji. Energetika i digitalizacija još su dvije nama važne teme, za koje znamo da Hrvatska ima veliko iskustvo te ćemo nastaviti raditi na razmjeni znanja u tim područjima“, izjavio je Čižikov.

Prije službenog otvaranja Foruma održani su B2B razgovori na kojima je sudjelovalo 60-ak hrvatskih i preko 150 ukrajinskih tvrtki. Neke od njih, poput Spana, već su etablirane na ukrajinskom tržištu, druge, poput Laser inženjeringa imaju konkretne planove za izlazak na to tržište od 43 milijuna ljudi, a treće tek ispituju zanimanje potencijalnih partnera za svoje proizvode.

Željko Galić, direktor međunarodnog razvoja poslovanja Spana, pozdravlja inicijativu Komora usmjerenu na poticanje suradnje s domaćim kompanijama. „Potencijali ovog istočnog tržišta za Hrvatsku su brojni pa smo u Spanu iskoristili priliku da, pored ranije ostvarene suradnje s  više od 50 ukrajinskih klijenata, otvorimo i neke nove perspektive koje će dodatno ubrzati naš daljnji rast na spomenutom tržištu i na tržištima regije. Kao jedan od najvažnijih Microsoft partnera u Ukrajini, ostajemo usmjereni na isporuku IT usluga i rješenja koja će našim korisnicima u Ukrajini omogućiti digitalnu transformaciju i unapređenje poslovanja“, kazao je.

Vlasnik metaloprerađivačke tvrtke Laser inženjering, Anđelko Kašćel, traži dobavljače sirovina i poručuje kako ozbiljno razmišlja o otvaranju predstavništva tvrtke u Ukrajini iduće ljeto, naravno, ako to dopusti politička situacija. „Kao predstavnik metalne industrije, veliku priliku vidim u proizvodnji tzv. polusklopova koji se rade na kilogram ovdje u Ukrajini, a onda bi kod nas u njih ugrađivali svoju pamet i dodanu vrijednost pa ih izvozili dalje na zapadna tržišta. Primjerice, neki od takvih polusklopova su u Ukrajini jeftiniji za čak 70 posto pa kad ih oplemenimo svojim znanjem tu vidim ogromnu šansu za nas“, istaknuo je Kašćel, dodavši kako je dobro da je HGK prepoznala da treba krenuti prema ukrajinskim institucijama kako bi što bolje povezala gospodarstvenike.

S tim se slaže i Roman Krunić, vlasnik tvrtke Roto Kruna koji je na B2B razgovorima predstavio svoje inovativne proizvode, roto-rašpe za obradu drva. „Održali smo nekoliko sastanaka o distribuciji na ukrajinsko tržište, ali najvažnije nam je da smo stupili u kontakt s ukrajinskom komorom koja će nas spojiti s njihovim relevantnim tvrtkama. Naš inovativni proizvod, roto-rašpa, je alat za obradu drveta i mekanih materijala i zamjenjuje brusne papire i ploče. Na temelju toga smo pokrenuli proizvodnju i komercijalizaciju, već smo prisutni na tržištu EU, ali i Ukrajina nam je jako zanimljiva jer se radi o velikom tržištu. Ambalažu smo već pripremili za ovo govorno područje kako bi što lakše približili naš proizvod ovdašnjim kupcima. Naučili smo da se svakom tržištu treba maksimalno prilagoditi jer prodajemo nešto što je novo i moramo potencijalne klijente upoznati s tim što radimo i pokazati im zašto je to bolje od ustaljenih alata“, pojasnio je Krunić.

Što se velikih investicija tiče, najkonkretnije zanimanje za ulaganje u Hrvatsku pokazuje korporacija System Capital Management (SCM), u vlasništvu jednog od najbogatijih ukrajinskih poduzetnika, Rinata Ahmetova. Konkretno, spominje se investicija SCM-a u farmu peradi na Banovini koja bi zapošljavala između 2000 i 3000 ljudi, a ista kompanija zainteresirana je i za investicije u našu poljoprivredu, energetiku i luke.

Ukrajinsko – hrvatski gospodarski forum održan je u sklopu službenog posjeta premijera Andreja Plenkovića povodom 30 godišnjice priznanja Hrvatske od strane Ukrajine. Stoga je na svečanom otvaranju Foruma, uz Plenkovića, prisustvovao i ukrajinski premijer Denis Šmihalj.

Inače, HGK već 30 godina kontinuirano radi na jačanju gospodarskih odnosa Hrvatske i Ukrajine, a s tim je nastavila i u izazovnom pandemijskom razdoblju. Tako je 2020. održan seminar „Kako poslovati s hrvatskom“ za više od 80 hrvatskih tvrtki, a lipnju 2021. godine HGK je, u suradnji s Trgovinsko industrijskom komorom Ukrajine i EEN mrežom, organizirala poslovne razgovore između hrvatskih i ukrajinskih tvrtki preko platforme Go Global – Go Virtual za preko 140 tvrtki.