Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i kriza u Ukrajini smanjili su kvartalni prihod slovenske špediterske grupacije Intereuropa, koja je uvelike prisutna i u Hrvatskoj, za 13 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

U prvom ovogodišnjem kvartalu Intereuropa je ostvarila 34,6 milijuna eura prihoda i 2,9 milijuna eura operativne dobiti. Na kraju ovoga kvartala slovenska tvrtka je imala ukupni financijski dug od 89,9 milijuna eura, što je dva posto manje nego na kraju 2013. godine. Banke drže 67,8 posto udjela u toj logističarskoj tvrtki, a najviše SID banka, sa 18 posto udjela, i NLB sa 17,4. Tu su još Forenjska banka, Raiffeisen, SKB te Banka Koper. Ulaskom naše zemlje u EU Slovenija više nema nijednu zemlju u svojem susjedstvu koja nije članica jedinstvenoga tržišta Unije, što je uvelike utjecalo i na špediterske tvrtke, koje su dobar dio svojega prihoda ostvarivale upravo na poslovima izvoza i uvoza robe na slovensko-hrvatskoj granici. Intereuropa ima 13 tvrtki u devet zemalja Europe (sve zemlje nastale na prostoru bivše Jugoslavije plus Albanija i Ukrajina). Upravo je Ukrajina posljednjih godina zauzimala sve veći dio Intereuropinih aktivnosti – pozicionirarana je između zemalja Unije i Rusije. No, kriza koja je tu zemlju pogodila potkraj prvoga kvartala, a nastavila se ratnim događanjima u mjesecima koji su uslijedili, dobrano je smanjila prihod slovenskog špeditera. Koliko je Hrvatska bilo važno tržište za Intereuropu, dovoljno govori činjenica da je naša zemlja jedina, uz matičnu Sloveniju, u kojoj imaju više od jedne tvrtke. Kompanija sa sjedištem u glavnoj slovenskoj luci u Kopru imala je u 2013. prihod od 161 milijun eura, što je bilo 15 posto manje nego u 2012. Plan za ovu godinu je 158,8 milijuna eura prihoda, a što će prema sadašnjim pokazateljima teško postići.

Kako pojašnjava Petar Šimić, direktor hrvatskog Primacošpeda, naša zemlja oko 70 posto međunarodne robne razmjene ostvaruje sa zemljama EU, a ulaskom Hrvatske u Uniju došlo je do ukidanja carinskih barijera, što je mnoge tvrtke iz ovog sektora, kako hrvatske, tako i slovenske, dovelo u probleme, ili ih čak ugasilo. “Mnoge velike špedicije koje se nisu orijentirale na organizaciju međunarodnog transporta i logistiku morale su otpustiti tisuće radnika jer više ne postoji usluga na kojoj su temeljile svoj core biznis – carinsko zastupanje”, navodi Šimić.