Ulaganje u održivost nije samo etički izbor, već i nužnost za ekonomsku dugoročnu stabilnost. Održivost nije samo investicija u okoliš, već i u ekonomsku budućnost zaključeno je na konferenciji “Pametno i zeleno Zagorje” koja se 21. studenog 2023. održala u Poduzetničkom centru KZZ.

Trendovi zelenih politika, izazovi klimatskih promjena, zelena tranzicija gospodarstva i europski standardi ekopolitika samo su neke od tema o kojima se govorilo na konferenciji u organizaciji Poslovnog kluba Skup za Zagorje, koji već 7 godina aktivno okuplja poduzetnike u svrhu podizanja poduzetničke klime u Zagorju i šire. Ova konferencija okupila je vodeće stručnjake i inovatore koji su u dinamičnim raspravama predstavili djelovanje područja pametnog i održivog poslovanja.

Predsjednik kluba Skup za Zagorje i inicijator konferencije Dragutin Kamenski, uz ostale članove u uvodnom obraćanju istaknuo je kako Poslovni klub Skup za Zagorje djelovanjem aktivno doprinosi poslovnoj zajednici a samo jedan od načina je i otvaranje dijaloga i tema koje su značajne na lokalnoj, nacionalnoj ali i Europskoj razini za poduzetnike ali i stanovništvo. Tijekom 2023. godine održale su se mnogobrojne aktivnosti, a kako Skup za Zagorje nastoji afirmirati i uvoditi pozitivne promjene, ovaj puta u fokus je stavio temu održivog poslovanja. To je jedna od ključnih tema, ne samo u Zagorju ili Republici Hrvatskoj, već i u Europi i cijelome svijetu. Kamenski ističe da je zelena tranzicija gospodarstva dio ukupne transformacije našeg društva prema održivoj budućnosti, jedinoj budućnosti koju možemo i koju vrijedi imati. “Zagorje mora biti aktivno, svjesno i poduzeti inicijativu koja će pokrenuti održivo poslovanje”.

S obzirom na energetsko klimatsku tranziciju koju Krapinsko-zagorska županija već uspješno provodi cilj ove konferencije je povezati poduzetnike i građane te ponuditi odgovore na pitanja kakve izazove u budućnosti očekujemo.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar istaknuo je kako se Krapinsko-zagorska županija kroz strateške dokumente orijentirala na digitalno, pametno i zeleno – “svaki projekt koji je rađen unazad tri godine je temeljen na toj platformi. Mi na ovoj konferenciji radimo brendiranje Zagorja kao pametne i zelene destinacije, što ne bi trebao biti problem jer se sintagma Zeleno Zagorje spominje se već stotinjak godina unatrag – Zagorje je već brendirano samo po sebi kao zeleno i održivo. Pametne inovacije i zelene politike samo treba uklopiti u ono što mi već radimo”.

Key–note govornik, član Poslovnog kluba Skup za Zagorje i ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac istaknuo je kako svi naši poduzetnici trebaju energiju, a ona energija koja se može dobivati iz obnovljivih izvora je najjeftinija i dugoročno najstabilnija. Poduzetnicima u gospodarstvu treba stabilna cijena energije, a obnovljivi izvori energije su jedini koji to mogu omogućiti. Hrvatska poduzeća koja se usredotoče na održivost sigurno će imati konkurentske prednosti. Očekuje se da će na globalnoj razini tvrtke koje postignu ciljeve održivosti imati povećanje profita za 7,5%, a one koje ne postignu smanjenje profita za 2,3%. “Osim konkurentnosti na tržištu, pojam održivosti u suštini možemo poistovjetiti sa budućnošću – cijela sintagma održivi razvoj je zapravo paradoksalna – ili je razvoj održiv ili ga nema”, nadodaje Domac.

U nastavku konferencije Helena Matuša moderirala je panel “Može li poduzetništvo biti uspješno i održivo?”, na kojem su sudjelovati direktor RGNC grupa Zabok Anđelko Švaljek, Ivana Kolar, Julius Rose d.o.o., Darko Petrinec, Deloitte Croatia i Domagoj Kamenski, Kamgrad. Snježana Ljeljak o temi konferencije razgovarala je s Dijanom Hršak iz javne ustanove – zeleno Zagorje. Za kraj konferencije temu “Koja radna snaga i poslovi su potrebni Zagorju?” otvorila je direktorica Zagorske razvojne agencije, Karolina Barilar a dijalogu su se pridružili Sanja Mihovilić, Krapinsko-zagorska županija, Mario Popić TTT Veliko Trgovišće, Igor Jambrešić IDA – nova i Goran Vukmanić predstojnik HZZ, Krapina.

Hrvatska je u odnosu na Europu iznad prosjeka što se tiče aspiracije za napretkom, ali je po realizaciji zasada i dalje u donjoj polovici. Međutim, ambiciozni i stručni ljudi apsolutno mogu nadoknaditi taj nedostatak – ohrabrujeća je činjenica da je oko hrvatskih 90% poduzeća već poduzelo korake za smanjenje emisija stakleničkih plinova, s naglaskom na energetskoj učinkovitosti i recikliranju, a energetska tranzicija sve više se percipira kao poslovna prilika. Nema zelene tranzicije bez zajedništva i nema održive budućnosti bez poslovne zajednice.