Nakon što je sredinom prosinca prošle godine ad hoc stvoreno savjetodavno Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskog borbenog aviona predalo hrvatskoj Vladi “Studiju izvedivosti za nabavu višenamjenskog borbenog aviona (VBA)”, nastupilo je svojevrsno zatišje po pitanju modernizacije Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ).

Iako se očekivalo da će Povjerenstvo donijeti neki zaključak kojeg bi onda Vlada samo potvrdila, eventualno nakon toga i tražila odobrenje Sabora – kao što je bio slučaj s prošlim natječajem na kojem je odabran izraelski Barak, zaključak je bio da to tijelo smatra kako je optimalan izbor za rabljeni zrakoplov francuski Rafale, a za novi američki F-16 Block 70/72. Dakle, donosena je odluka da odluke zapravo nema, te da se odgovornost za izbor prebacuje na Vladu, iako je i tu potvrđeno da svi ponuđeni zrakoplovi u potpunosti zadovoljavaju sve hrvatske tehničke i taktičke potrebe.

Offset od milijardu eura

Očekivano je iz igre ispao rabljeni izraelsko-američki F-16 Barak jer je svima bilo jasno i prije natječaja da je ta ponuda besmislena. Razlog tome je prethodna neuspješna kupnja tog zrakoplova od Izraela, kao i činjenica da se radi o vremešnim letjelicama koje bi u trenutku isporuke Hrvatskoj imale i 40-ak godina.

Da je to svima bilo jasno govori i to što Izrael zapravo i nije lobirao za svoje avione, a Amerikanci su tu ponudu dostavili reda radi. Izvjesno je da im je jako stalo do posla u Hrvatskoj te se nisu željeli dovesti u situaciju da ponude samo novi zrakoplov, kao što je to bio slučaj na prethodnom natječaju koji je propao početkom prošle godine – a da Hrvatska na kraju kaže da je zapravo željela rabljeni lovac.

Puno veće iznenađenje bilo je otpisivanje švedskog Gripena, iako je odmah na početku bilo očito da su gotovo svi ponuđači jaki igrači, neki geopolitički, a neki ekonomski, te da bi nam gubitnici na natječaju mogli raditi stanovite probleme u političkoj i gospodarskoj globalnoj areni. Iako je svima jasno da su Rafale i F-16 za klasu veći i moćniji, naravno i skuplji borbeni zrakoplovi od Gripena, Šveđani su jedini koji su dali i konkretnu ponudu za ekonomsku suradnju. Između ostalog, i u intervjuu za Poslovni dnevnik, vodeći ljudi Saaba, proizvođača Gripena, i švedske agencije za naoružanje FMV, kazali su da su spremni u hrvatsko gospodarstvo investirati polovicu ukupne cijene Gripena. Ako se zna da je bazična cijena tih zrakoplova oko milijardu eura, a još toliko bili bi troškovi njegova održavanja, naoružavanja i korištenja, jasno je da bi Šveđani u Hrvatsku investirali oko milijardu eura u nekom obliku offseta.

Amerikanci su ponudili suradnju sa šest neodređenih hrvatskih tvrtki koje bi proizvođač zrakoplova F-16, Lockheed Martin, uvrstio u svoj globalni lanac dobavljača. Osim F-16, ta kompanija proizvodi i borbene zrakoplove F-22 i F-35 kao i transportne C-130 Hercules te C-5 Galaxy, a ima još raketne i svemirske divizije.

Francuska je ponuda najveći misterij. Iako se u neslužbenim razgovorima s vojnim dužnosnicima i drugim ponuđačima može steći dojam da je Rafale favorit hrvatske Vlade, o njihovoj ponudi, kako financijskoj za zrakoplove, naoružanje i opremu, tako i o mogućoj povratnoj ekonomskoj suradnji ili offsetu javno se ne zna ništa.

Kampanja u Bruxellesu

Ovih dana se u javnosti pojavila poluslužbena informacija, koju nitko ne želi službeno komentirati, da se Šveđani ne misle lako predati jer su uvjereni da je hrvatski tender namješten. Naime, Šveđani prema tom izvoru, nude Hrvatskoj kredit s nula posto kamata i dvogodišnji poček na plaćanje prve rate kredita. Navodno su i svoju dosadašnju cijenu od 900 milijuna eura za čitavi paket (zrakoplove, opremu, naoružanje, obuku i logistiku) spremni dodatno spustiti. S druge strane, prema tom izvoru, planira se pokrenuti i kampanja u Bruxellesu zbog navodnog protežiranja jednog ponuđača (iako je neimenovan radi se o Rafalu) od strane stranke HDZ.

Dokaz za to nudi se u činjenici da je glasilo vladajućeg HDZ-a u proteklom razdoblju objavljivalo nepotpisane navijačke članke, za koje nije posve jasno jesu li plaćeni ili novinarski, u kojima se Gripen i švedska ponuda sotonizirala, tvrdi se – bez argumenata. Isto tako, navodi se, da su na tom tragu bile i neke stručne i službene ocjene zrakoplova u ponudi gdje su se u prvi plan isticale neke karakteristike koje su općenito manje bitne za izbor borbenog zrakoplova, a u slučaju Hrvatske i irelevantne. Naime, kako Gripen C/D pripada skupini lakih lovačkih aviona, ne može se uspoređivati s konkurentima iz aktualnog hrvatskog natječaja – američkim F-16 Block 70/72 ili francuskim Rafalom.

Kreatori natječaja Ministarstva obrane stavili su ga u neravnopravnu poziciju, jer kako Gripen komparirati s lovcima s kojima se ne može mjeriti niti po doletu, ni po nosivosti naoružanja, a ni po ukupnim sposobnostima? Kakve su financijske ponude SAD-a i Francuske? Nije službeno objavljeno. No neslužbeno se doznaje kako francuska ponuda za rabljene Rafale iznosi oko 930 milijuna eura, dok ponuda SAD-a za F-16 Block70/72 teži oko 1,6 milijardi eura. Inače, prošlog tjedna je Grčka potpisala ugovor s Francuskom oko isporuke 18 Rafala i to 12 polovnih i 6 novih, a ukupna cijena paketa je 2,5 milijarde eura.