Vrijeme velikih privatizacija u Hrvatskoj prošlo je svršeno vrijeme. I za ono malo tvrtki koje su još ostale u državnom portfelju, izuzme li se, naravno, one koje su proglašene strateški važnima za državu, nema puno zanimanja. Pokazuje to i zadnji slučaj pokušaja prodaje Agroduhana, slatinske tvrtke koju je Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) u ovoj godini već drugi put oglasio na prodaju. U petak je istekao rok za predaju obvezujućih ponuda, a iako je bilo naznaka da postoje zainteresirani ulagači, te je ostavljen i neuobičajeno dug rok za dubinsko snimanje (dva mjeseca), kako nam je potvrđeno u CERP-u, nije otkupljena niti jedna ponudbena dokumentacija, pa onda ni zaprimljena ponuda.

Udjel od 19,7 mil. kuna

Ovaj put 90-postotni udjel bio je ponuđen uz početnu cijenu od 20 milijuna kuna, što je bilo 20 posto niža nego je istaknuta u prethodnom pokušaju prodaje. Kao potencijalni interesenti za preuzimanje Agroduhana najozbiljnije je kotirala turska tvrtka Star Agritech International, tvrtka iz branše koja se i u krugovima slatinske tvrtke doživljavala kao poželjan scenarij, a povremeno su u se kontekstu mogućih sudionika u tom privatizacijskom procesu pojavljivala i imena domaćih tvrtki poput PPD-a ili našičkog Papuka.

Jedan od razloga za izostanak interesa zacijelo su i tereti koje tvrtka Agroduhan ima iz ranijeg razdoblja, odnosno obveze koje treba podmiriti svom vlasniku CERP-u, koje vuče iz postupka predstečajne nagodbe i nije u mogućnosti otplatiti iz tekućeg poslovanja. Riječ je o dugu od 12 milijuna kuna uvećano za zatezne kamate, a tvrtka je u prošloj godini imala oko 59 milijuna kuna prihoda. Za taj dug CERP je prije objave privatizacije odgodio prisilnu naplatu, do kraja godine, pa je za očekivati da će se uskoro, ako se Upravno vijeće odluči ići u novi pokušaj prodaje Agroduhana, odluka o naplati još jednom prolongirati. S obzirom na uobičajenu proceduru, za očekivati je da će CERP provesti novu procjenu vrijednosti, i ponuditi dionice uz novi diskont. Nominalno CERP-ov većinski udjel u slatinskom duhancu vrijedi inače 19,7 milijuna kuna.

Inače, u sklopu rebalansa državnog proračuna koji je Vlada usvojila na prošlotjednoj sjednici, kod CERP-a nije bilo korekcija ukupnih prihoda i rashoda te računa financiranja. Planirani primici od financijske imovine u 2022. ostali su tako na 45,5 milijuna kuna, ali uz određene preraspodjele.

Od prodaje dionica i udjela trgovačkih društava izvan javnog sektora po novom se očekuje 35 milijuna kuna, odnosno pet milijuna manje nego prema donedavnom planu, ali istodobno su za pet milijuna kuna povećani planirani primici od prodaje vrijednosnih papira na stavci (inozemnih) obveznica. To povećanje rezultat je CERP-ove prodaje kompleta tzv. novih instrumenata Fortenova Group STAK Stichting koje je CERP stekao u okviru nagodbe vjerovnika bivšeg Agrokora.

Smanjenja ‘u hodu’

U planiranjima državnog proračuna i pratećem računu financiranja, prihodi od privatizacije posljednjih godina općenito se smanjuju. Do prije nekoliko godina inicijalni planovi uglavnom su predviđali po milijardu kuna tih primitaka, ali su se očekivanja “u hodu” smanjivala.

Državnoj blagajni privatizacija je, primjerice, u 2019. donijela 282 milijuna, u 2020. nešto manje od 70 milijuna, a nakon što je za prošlu godinu od prodaje dionica u vlasništvu države već prvotni plan sveden na 550 milijuna, pri izradi ovogodišnjeg proračuna ti primici izvorno su projicirani na 300 milijuna kuna.