Govorili su mi da odustanem, nagovarali da ugasim Žuti klik kojim sam htio povezati domaće OPG-ovce preko Hrvatske pošte s kupcima, ali sam bio tvrdoglav. I znate što? Promet nam je porastao za 600 posto u korona krizi, među najprodavanijim nam je lički krumpir, a posao s dostavom paketa Podravke, Kraša, Badela, Labuda i drugih preko noći je eksplodirao – govori nam to čelnih Hrvatske pošte Ivan Čulo koji za sebe kaže da je “stari poštar”.

Jer do fotelje direktora Čulo se penjao od šaltera u Vrbovcu i kaže: “Još u glavi čujem zvuk pečata koje sam lupao i znam što znači F12 ili F4 na kompjuteru na šalteru pošte”.

Prolazeći kroz sve strukture u Hrvatskoj pošti, Čulo kaže da danas ima poseban osjećaj kako će se svaki poslovni potez reflektirati do onog zadnje (ili prvog) čovjeka u pošti te kaže kako je i njih ova kriza uzdrmala. Još u veljači, prihod im je pao za 15 milijuna kuna od razmjene s Kinom, a potpunim zatvaranjem gospodarstva u Hrvatskoj promet im je u ožujku pao za 11, u travnju i za 30-ak posto. Nadaju se da će tu rupu nadomjestiti sad u svibnju popuštanjem mjera, osobito zato što su prvi kvartal završili u plusu.
Hrvatska pošta, koja je još prije nekoliko godina vukla repove s dogovima od oko 400 milijuna kuna, posljednjih se godina užurbano modernizira i lani je ostvarila prihode s kojima su pokrili sve dugove iz prošlosti. 
Pridružujući se kampanji koju je pokrenula Styria Media Group, “Budite heroji koje Hrvatska treba”, Čulo ambiciozno najavljuje velike novosti u poslovanju i s ponosom ističe kako u koroni pošta ni u jednom trenutku nije stala.

foto: Patrik Macek/PIXSELLNi u koroni poštari nisu prestali raditi, sve mirovine i socijalne pomoći isplatile su se na vrijeme

– Sve mirovine i socijalne pomoći isplaćene su. Naš poštar čak je dostavljao poštu na Murter u trenutku kada su otok stavili u potpunu karantenu – ističe Čulo. Svog kolegu opremili su zaštitnim odijelom i kao kakav bijeli svemirac na motoru obilazio je Murter i sva pisma stigla su na adrese. Na zaštitu svojih 10.000 radnika HP je dao oko dva milijuna kuna i to za kupovinu maskica, rukavica, odijela i alkohola za dezinfekciju jer su njihovi ljudi, unatoč koroni, ostali na terenu.
– I baš ni u jednom trenutku nitko od naših poštara, radnika na šalteru ili vozača nije odbio posao, rekao da se boji ili da neće. Nitko! Poštari su nastavili povezivati Hrvatsku u koroni i samo jedan zaposlenik se zarazio, ali ne na poslu, nego od svoje supruge – govori naš sugovornik ističući da se preko pošte ili pošiljke skoro nemoguće zaraziti.

S dozom gorčine primjećuje kako se malo tko u ovoj borbi, uz medicinske radnike, vatrogasce i policajce, sjetio i poštara koji svaki dan uporno raznose pisma, pakete i dostavljaju ih diljem zemlje. Poseban udarac bio im je potres u kojem se oštetila upravna zgrada u Jurišićevoj ulici u Zagrebu.
– Ono jutro kad sam se nakon potresa pojavio u Jurišićevoj, steglo me je oko srca. Ja, stari poštar, tamo sam radio posljednjih deset godina i nije bilo lako vidjeti oštećenja. Prema vrlo gruboj procjeni, popravak bi koštao 10 milijuna eura. Zgrada je potpuno neupotrebljiva, svoje urede preselili smo privremeno u zgradu Pošte u Branimirovoj. No potres je samo požurio našu ideju da trajno preselimo menadžment u Veliku Goricu gdje je naša nova sortirnica – kaže nam Čulo. Sortirnica, srce pošte, vrijedna je oko 350 milijuna kuna i u njoj umjetna inteligencija i strojevi razvrstavaju pošiljke te pisma. Pametni sustav svaki dan sve više uči, pa i rukopise na pismima.

foto: Privatni album Čak i kad su Murter stavili u potpunu karantenu, njihov poštar donosio je pisma. Kao kakav bijeli svemirac u zaštitnom odijelu, ili junak pošte

Čulo otkriva tajnu rada:
– Svaka se pošiljka snima s pet kamera koje očitavaju bar kodove ili rukom napisane adrese. Točnost prepoznavanja adrese u početku je bila 25 do 30 posto, ali sustav neprestano uči i točnost se povećala na više od 80 posto. Ako netko na pismu napiše krivo adresu, primjerice Ulica braće Domany, pa umjesto toga napiše Braće D., automatizirani sustav i to će prepoznati – objašnjava. Osvrčući se na vrijeme od prije deset godina, odmahuje da se posao danas s tim vremenom ne može više usporediti. Još tada se sve ručno razvrstavalo, svako pismo ili paket prešao je nekoliko ruku, a svaka ruka, bila je novi trošak. Sad žele da se pošiljka samo jednom primi u ruke kad se preuzima i onda još samo jednom kad se daje primatelju. Sve ostalo radi se strojno, automatski, a time je i jeftinije.
Čulo nam predstavlja još neke novine – sustav Identity koji će u svakoj pošiljci automatski prepoznati pošiljatelja i primatelja, a ovom zadnjem će se slati obavijest gdje je njegova pošiljka i kada stiže. Moći će je pratiti preko novog portala koji grade posta.hr. Uvode i paketomate. 
– Uzimam si za zadatak da osmislim bolju riječ od paketomata, to je malo preteško i pregrubo – dobacuje naš sugovornik i objašnjava da su to kao svojevrsni poštanski kiosci s pretincima u koje stiže nečija pošiljka. Primatelj pomoću bar koda otvara pretinac i uzima pošiljku kad želi.
– Više neće morati čekati kurira da nešto dostavi, pa onda organizirati baku, djeda, susjeda da preuzme pošiljku jer vas nema. Iz paketomata će pošiljku primatelj podizati kad želi, a postavit ćemo ih na frekventnim punktovima kao što su okretišta tramvaja, autobusa ili između naselja. To je vani standard – otkriva Čulo. Hrabro grabeći prema novim rješenjima, Hrvatska pošta osmislila je i nešto sasvim inovativno, što ne postoji nigdje, bar u HP-u nisu čuli da postoji, a to je da pošta i pošiljka prati primatelja, ma gdje on bio.
– Danas smo mnogo mobilniji nego prije 30 godina, odjednom nam se dogodi poslovni put, dođe nam da odemo dva dana na more. I što onda s poštom? Sada uvodimo sustav po kojem bi poštar dostavio pošiljku primatelju bez obzira gdje on bio te primatelj može u realnom vremenu javiti novu adresu dostave – otkriva nam Čulo.
Vračajući se na priču s paketima, kaže kako jepromet posljednje tri godine rastao u prosjeku 20 posto na godinu. Zatvaranjem granice dostava je doslovno eksplodirala zbog povećane kupovine online.
– Samo na našem portalu Žuti klik promet je dva ili tri puta veći nego ranije i dosegnuo je razinu najprometnijih dana u predblagdansko vrijeme kupovine – kaže naš sugovornik. No Žuti klik se pokazao i kao posebno zanimljiv projekt za domaću prehrambenu industriju. Preko njega se sada mogu naručiti paketi Podravke, Kraša, ali i Labuda, Badela, Müllera…
– Sve je počelo kao ideja da preko Žutog klika povežemo OPG-ovce s kupcima koji bi bili sigurni da kupuju domaće proizvode. Išlo je skromno, često sam se svađao s nekima koji su uvjeravali da je to propali projekt. Ali bila je to prva platforma koja se otvorila prema domaćim OPG-ovima. Jedan proizvođač rekao je čak da će se nakon korone morati osobno zahvaliti Kinezima i kroni jer je preko Žutog klika toliko brašna prodao, kao nikad u životu – smije se Čulo. I što je najprodavanije?
Dedin mlin pšenično brašno kojeg su prodali više od četiri tone, potom više od 3200 paketa ličkog krumpira od 10 kilograma ili 32 tone krumpira, Podravkinih paketa prodali su 2552, a Kraševih slatkih paketa 2475…
–  Možete me zvati čudnim, ali ja baš volim tu suradnju domaćih kompanija – iskren je Čulo.

foto: Sanjin Strukić/PixsellČulo kaže kako je bitno razmišljati na način patriota, da se kupujući hrvatsko osnažuje domaće gospodarstvo i da o tome moramo svi misliti

Podržavajuću u potpunosti inicijativu Styria Media Groupe “Budite heroji koje Hrvatska treba”, kaže da kao “zadrti” patriot smatra da u Hrvatskoj svi traže nešto moderno, europsko, ali da su upravo u toj istoj EU najveći patrioti.
– Francuzi su poznati po svom patriotizmu, a možda najveći patrioti od svih su u Švicarskoj. I to je put kojim Hrvatska treba ići. Svatko od nas treba kupovati hrvatsko i ako kupujemo online, onda treba kupovati preko hrvatskih web shopova. Moramo biti svjesni da se novac treba maksimalno vrtjeti u okviru Hrvatske. To je jedino što nam treba da postignemo razinu EU, ništa drugo, samo to – kaže naš sugovornik.

Navodeći i kako Hrvatska pošta svake godine investira između 500 i 600 milijuna kuna kroz javnu nabavu i nove projekte te zapravo potiče domaće gospodarstvo jer nastoje što više povezati s domaćim kompanijama. I u tome vidi smisao izgradnje šire gospodarske priče u zajednici.