Nakon devet mjeseci probnog rada, u siječnju ove godine u Kotoribi je i službeno otvoreno bioplinsko postrojenje, prvo takve vrste u Međimurju, piše Vlasta Vugrinec za lokalni tjednik Međimurske novine.

Radi se o postrojenju koje iz stajskog gnoja te kukuruzne silaže proizvodi bioplin za potrebe vlastitog postrojenja, a višak prodaje. Dakle bioplinsko je postrojenje održivo postrojenje koje iskorištava gnoj kao jednu vrstu otpada za dobivanje električne, ali i toplinske energije. Proizvodnja bioplina proces je kojim se obrađuju životinjski izmet i ostale vrste organskog otpada te se pretvaraju u obnovljivu energiju.

Tvrtka EKO KOTOR d.o.o. s namjerom ulaganja u obnovljive izvore energije i proizvodnju hrane u tu je svrhu kupila 220.000 m2 poljoprivrednog zemljišta te izgradila moderno postrojenje. Naravno, put od ishođenja raznih dozvola, prije svega studije utjecaja na okoliš te objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, lokacijske te pravomoćne građevinske dozvole nije bio lagan već dug i mukotrpan, doznaju Međimurske novine od direktora Daria Friščića.

– Postrojenje je koncipirano kao objekt za proizvodnju električne energije snage 0,99 MW iz bioplina sa svom potrebnom infrastrukturom. Već smo krenuli i u izgradnju 15 peradarnika s više od 20 pratećih objekata i povećanje s 1 MW-a na 2 MW-a električne energije, kaže Dario.

Uz to, planira se i izgradnja solarne elektrane i uzgajalište riba. Cjelokupna vrijednost projekta kreće se oko 190 milijuna kuna s time da je dio financiran kreditom od oko 65 milijuna kuna, a povratak investicije očekuje se kroz nekoliko godina.

Osnovna sirovina pileći gnoj i kukuruzna silaža

– Poljoprivredno bioplinsko postrojenje koristi gnoj, ostatke poljoprivrede (kukuruz, djetelinu, travu i sl.) i otpad iz prehrambene industrije (pšeničnu posiju), objašnjava direktor Friščić. Prema tome ovo se postrojenje ubraja u poljoprivredno bioplinsko postrojenje. Osnovna je sirovina koja se koristi gnoj i zbog toga je važno da se tijekom godine osiguraju njegove dovoljne količine.

Tijekom procesa dobivanja bioplina, nastaje i nus produkt, tekuće i kruto gnojivo. To organsko gnojivo koristi se u poljoprivredi za unaprjeđenje hranjivosti, popravljanje fizičkih, kemijskih i bioloških svojstava tla, ističe Dario Frišćić.

Sam pak bioplin se cjevovodom odvodi preko plinskih kompresora koji komprimiraju bioplin,  preko sušača zraka i filtera s aktivnim ugljenom do kogeneracijskih jedinica gdje je postavljena transformatorska stanica za prijenos dobivene električne energije do priključnog mjesta na najbližu zračnu mrežu – u dogovoru s distributerom. Predaja struje se obavlja na samom mjestu priključka gdje je postavljena oprema za uključenje i mjerenje.