Razvoj računalne tehnike omogućio je stvaranje poslovnih modela koji mijenjaju svijet. Tehnološki giganti kao što su Google, Amazon i Facebook svoj uspjeh temelje na inovativnom načinu korištenja informacija. Usluge koje pružaju Netflix, Amazon i Apple nisu moguće bez orkestracije.
Iza mogućnosti da milijuni pametnih telefona u cijelom svijetu isti dan preuzmu osvježenu verziju operativnog sustava ili da milijuni gledatelja istovremeno preko Interneta gledaju najnoviju sezonu omiljene serije ne krije se magija, već potpuna promjena načina na koji se upravlja složenim poslovnim i tehnološkim procesima. Orkestracija omogućava pretvorbu sirovih podataka u konkretne akcije na način na koji to nije moguće realizirati samo korištenjem automatizacije.
Automatizacija kao preduvjet orkestracije
Vedran Kedmenec, Verso Altima grupa
Primjena računala u poslovnim procesima za posljedicu ima dramatično povećanje produktivnosti. Logičan slijedeći korak u povećanju produktivnosti je automatizacija. Ne radi se samo o procesima koji fizički rad zamjenjuju strojevima, nego o dodatnom iskorištavanju činjenice kako je sve veći broj pojedinačnih procesa digitaliziran, pa shodno tome stalno proizvodi upotrebljive podatke. Primjeri takve digitalizacije su sveprisutni, kako u industriji, tako i u transportu, zabavi, turizmu, poljoprivredi i općenito svim granama ljudske djelatnosti. Daljnjim napretkom se otvaraju nove mogućnosti, kao što je na primjer autonomno vozilo koje koristi za prijevoz teško pokretnog bolesnika od mjesta stanovanja do ustanove u kojoj se pruža pomoć, itd.
Automatizacija podrazumijeva podizanje produktivnosti pojedinačnih poslova unutar šireg procesa proizvodnje, tako da se monotoni, repetitivni procesi izvršavaju uz minimalnom potrebu za intervencijom čovjeka. Iz toga proizlaze evidentne prednosti automatizacije: smanjenje broja pogrešaka zbog ljudskog faktora, povećanje efikasnosti zbog smanjenje potrebe za direktnom ljudskom intervencijom, povećanje produktivnosti zato jer djelatnici mogu obaviti više zadataka u kraćem vremenu i povećanje zadovoljstva zaposlenika zbog eliminacije repetitivnih poslova.
Cilj automatizacije, shvaćene u širem smislu, nikako nije zamjena ljudskog rada. Opća klima otpora prema automatizaciji je stoga neopravdana. Cilj unaprjeđenja poslovnih procesa uvijek je samo jedan: povećanje produktivnosti. Na taj se način ostvaruju neslućene prednosti za sve članove društva, upravo zato jer se povećanjem produktivnosti povećava i dostupnost svih vrsta roba i usluga. Zamjena ljudskog rada bez povećanja produktivnosti ne može dovesti do takvog ishoda jer ona ne podrazumijeva potrebne inovacije i poboljšanja koje su neizostavan čimbenik u tom procesu. Važna posljedica automatizacije je i oslobađanje ljudskog rada za aktivnosti u kojima se na bolji način osigurava ispunjenje potreba najšireg sloja populacije. Ovu činjenicu nije potrebno dodatno ilustrirati, od usporedbe promjena koje su nastale u agrarnim društvima uvođenjem mehanizacije. Danas nema ozbiljnog promatrača koji bi mogao tvrditi da je društvo u kojem devet od deset stanovnika proizvodi jedva dovoljne količine hrane superiornije društvu u kojem maleni postotak stanovnika proizvodi sve vrste prehrambenih proizvoda koji su dostupni vrlo širokom sloju populacije. Prestanak potrebe za radom u primarnoj proizvodnji je otvorio neslućeni razvoj ljudske djelatnosti. Potkraj prošlog stoljeća se gotovo nitko nije bavio poslom programera. Danas je to jedna od najtraženijih i najpropulzivnijih grana ljudske djelatnosti.
Nakon dovršenja procesa digitalizacija i automatizacija, sljedeći korak u povećanju produktivnosti je orkestracija. Koja je razlika između automatizacije i orkestracije? Prije odgovora na to pitanje, treba razmotriti kakvu promjenu u poslovnim procesima je donijela sveopća digitalizacija. Na primjer, kod zapošljavanja novog djelatnika automatski se obavljaju procesi omogućavanja pristupa na relevantne sustave. Vrijeme potrebno kako bi novi djelatnik počeo koristiti korporativne računalne sustave smanjeno je sa nekoliko dana na nekoliko sati. To je izravna dobit koja nastaje kao posljedica automatizacije, vrlo lako vidljiva i očita, kao na primjer drastično smanjenje cijena tekstila uvođenjem tkalačkih stanova u industrijskoj revoluciji.
Iskorak u razmišljanju je postavljanje pitanja mogu li se poslovni procesi posložiti na način koji jamči željeni ishod. Na primjer, voditelj tima organizira video sastanak na kojem sudjeluju članovi tima spojeni na različite načine: direktno preko korporativne mreže, bežičnim putem, od kuće ili čak sa drugih kontinenata putem Interneta. Svim članovima tima treba omogućiti za vrijeme trajanja sastanka odgovarajuću kvalitetu usluge. Za neke lokacije to znači privremeno povećanje brzine pristupa ili primjena strožih parametara kvalitete usluge. Ovakav scenarij nije moguće realizirati i naplatiti u realnom vremenu bez korištenja orkestracije.
Orkestracija je širi pojam, koji u obzir uzima optimizaciju čitavog poslovnog procesa, s kraja na kraj. Bolje razumijevanje razlike između automatizacije i orkestracije nastupa kada se poslovni proces razmatra u svojoj cjelovitosti. Poslovni proces se ne sastoji samo od implementacije, već uključuje i čimbenike koje su na prvi pogled skriveni: reakciju na promjene, praćenje ključnih parametara za vrijeme životnog vijeka (što je potrebno za optimizacije i korekcije) i na kraju zatvaranje kada više nije potreban ili je zamijenjen drugim procesom. Orkestracija podrazumijeva praćenje procesa nakon što je orkestriran, i što je najvažnije, upravljanju promjenama unutar procesa. Orkestracija se može opisati kao dovođenje procesa iz trenutnog stanja u željeno stanje u nizu uzastopnih koraka. Ako postizanje željenog stanja nije moguće, postupak se automatski vraća u postojeće stanje, dok se ne otklone problemi. Proces načelno ne može ostati u neodređenom stanju – ili je postignuto novo, željeno stanje, ili je proces vraćen u početno stanje.
Korištenje sustava temeljeno na namjeri
Razliku između automatizacije i orkestracije možemo ilustrirati primjerom iz svijeta pametnih gradova. Digitalizacijom sustava javnog gradskog prijevoza može se postići praćenje parametara kao što su očekivano vrijeme dolaska tramvaja na stanicu ili prosječno vrijeme koje je potrebno kako bi tramvaj prevezao putnika od ishodišne do odredišne stanice. Automatizacija može ići korak dalje i omogućiti naplatu na temelju korištenja ili čak uvođenje autonomnih vozila. Međutim, samo orkestracija može ujediniti automatizirane dijelove procesa u složeniji sustav koji postiže složenije ciljeve. Upravitelj sustava si postavlja sljedeći zadatak: kako osigurati da prosječno vrijeme čekanja putnika na sljedeći oblik prijevoza u 90% slučajeva bude kraće od pet minuta. Na primjer, putnik za vožnju od polazišne do odredišne točke koristi tri oblika prijevoza: metro, tramvaj i autobus. U tom lancu navedeni korisnik prijevozno sredstvo mijenja dva puta. Cilj javnog gradskog prijevoza je korisniku omogućiti što brži dolazak na odredišnu točku, unutar očekivanog vremena, s jamčenim minimalnim čekanjima kod promjene sredstva prijevoza. Ostvarenje ciljeva temeljeno na namjeri (eng. intent based goals) može se postići samo orkestracijom poslovnih procesa.
Načelo definiranja ciljeva temeljeno na namjeri može se primijeniti na vrlo širok spektar poslovnih aktivnosti. U sustavu javnog gradskog prijevoza radi se o optimizaciji korištenja raspoloživih resursa uz garanciju trajanja korištenja usluge. U telekomunikacijskim mrežama operater poslovnim korisnicima omogućuje upravljanje uslugom kao da je ona u vlasništvu korisnika. Primjena orkestracije općenito omogućuje potpuno novi pristup definiciji usluge i promjenu u vrsti i količini usluga koje se mogu ostvariti i pratiti u složenim sustavima.
Tajna uspješne orkestracije nalazi se u mogućnosti definiranja koraka koje je potrebno napraviti kako bi se sustav doveo iz trenutnog stanja u željeno stanje. Orkestrator u svakom trenutku uspoređuje trenutno stanje sustava s traženim stanjem sustava i pokušava naći najmanji mogući broj koraka na najmanjem mogućem broju komponenti sustava koje je potrebno napraviti kako bi se sustav doveo u ciljano stanje. Ovaj se proračun može odvijati bilo kada u životnom ciklusu poslovnog procesa, ne samo kod njegovog stvaranja i zatvaranja. U tom načelu se nalazi inovativan pristup promatranja poslovnog procesa s kraja na kraj. Optimalan način implementacije ovog principa je u korištenju modeliranja.
* Autor je Vedran Kedmenec, glavni tehnološki savjetnik, Verso Altima grupa
