Što radimo da bismo kao društvo zadržali njegove najbolje članove? Zašto, po uzoru na ekonomski razvijene zemlje, gospodarstvo nije glavni pokretač promjena? Zašto u procesima digitalizacije nemamo dovoljno ljudi koji bi to proveli u djelo i hoće li digitalizacija industrije potaknuti njezin daljnji rast? Ovo su samo neka od pitanja koje je u svom uvodnom govoru postavio Plamenko Barišić, predsjednik uprave KING ICT-a.

KING ICT RASTE
“Kao kompanija čiji su nekonsolidirani prihodi premašili 700 milijuna kuna, koja zapošljava više od 400 djelatnika, unatrag u dvije godine zaposlili smo 164 mlada inženjera koji nisu otišli u inozemstvo. Svi naši segmenti poslovanja napravili su pozitivne pomake, danas smo aktivni isporučitelj u domeni sigurnosti zračnih luka, pametnih zgrada, digitalnih i automatiziranih elektrostrojarskih instalacija, industrijskih postrojenja, korištenja dronova i robota u gospodarske svrhe”, istaknuo je Barišić te upozorio: “Jedna od potencijalnih opasnosti promjena koje se događaju je preseljenje strateški važnih tvrtki izvan Hrvatske. Planirana ulaganja događaju se u susjedstvu, a nas zaobilaze. Sve više startupova, ali i mladih, odlazi iz Hrvatske i na to trebamo reagirati i djelovati.

PORAST NA DESI INDEKSU
Baš kao u Barišićevu uvodnom govoru, o deficitu ICT stručnjaka govorila je Irina Orssich, politička analitičarka za Hrvatsku iz Europske Komisije: “Svjesni smo problema, zato je Europska komisija osnovala Koaliciju za digitalne vještine i poslove koja će pružati pomoć tvrtkama u pronalasku radne snage s razvijenim ICT vještinama i dodatno poticati njihov daljnji razvoj. Trenutačno je u Koaliciji 19 zemalja, a uskoro očekujemo i Hrvatsku”, poziva Orrsich. Na samom kraju izlaganja primjećuje jednu zanimljivu statistiku: “Kada je u pitanju čitanje portala, zabava poput online igrica ili videopozivi, Hrvatska je daleko iznad prosjeka EU, koristite internet u zabavne svrhe. S druge strane, aspekti poput e-trgovine kaskaju, ali korištenje clouda raste. Hrvatska treba nastaviti s ulaganjem u digitalizaciju i poticati razvoj ultrabrzog interneta kako bismo išli u korak s Kinom, Južnom Korejom i Japanom“. Tih činjenica itekako je svjestan i Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore. Tim povodom HGK je provela veliko istraživanje na 770 hrvatskih tvrtki o stupnju digitalizacije hrvatskih tvrtki. Uzorak je baziran na strukturi hrvatske ekonomije, a potom su rezultati uspoređeni s DESI indeksom. “Zanimljivo je da 50 % hrvatskih tvrtki ima neku internetsku stranicu, 15 % anketiranih tvrtki ima internet brži od 50 MBpS, 13 % koristi ERP, a čak 42 % tvrtki koristi nekih oblik digitalnog marketinga. Istraživanje je pokazalo da smo i dalje ispod europskog prosjeka, ali ako poradimo na poboljšanju DESI indeksa za jedan bod, produktivnost bi narasla za čak 1000 eura. Kada bi se spomenuto povećanje dogodilo za dva boda, produktivnost bi se povećala višestruko.

E-ŠKOLA ZA BOLJE DRUŠTVO
Produktivnost gospodarstva je ključ uspješnog gospodarstva, ali obrazovanje je alfa i omega svakog društva. Znate li da je uloga učitelja gotovo pa nepromijenjena već 50 godina? Svjesni te činjenice u CARNET-u su krenuli u provođenje pilot projekta e-Škole. “Projektom e-Škole uvodimo tehnologiju u obrazovanje i mijenjamo pristup učenju”, ovim riječima započela je svoje izlaganje Andrijana Prskalo Maček, zamjenica ravnatelja CARNET-a i voditeljica projekta e-Škole, koji je proglašen jednim od najboljih edukacijskih projekata na svijetu te je uistinu impresivne statistike: ”U pilot projekt uključila se 101 osnovna škola, 50 srednjih škola, 7000 nastavnika i 23 000 učenika. Cilj je provoditi informatizaciju nastavnih procesa kako bismo podignuli razinu digitalne zrelosti škola. U procesu provođenja projekta svaka je škola implementirala niz softverskih i hardverskih rješenja koji učenicima i profesorima olakšavaju provođenje nastave. Voditeljica Prskalo Maček navodi da cilj projekta nije prisilna digitalizacija nastave, nego omogućavanje novih načina učenja dostupnih profesorima i učenicima.

DIGITALIZACIJA: STRATEGIJA STVARNOSTI
Za okruglim stolom pod nazivom “Digitalizacija: strategija stvarnosti” okupila se elita hrvatske financijske industrije – predsjednik Uprave Croatia osiguranja Damir Vanđelić, član Uprave PBZ-a Draženko Kopljar, renomirani stručnjak za digitalizaciju industrije Nedjeljko Štefanić, profesor na FSB-u te senior menadžer konzultantske kuće Horwath HTL Andrej Šimatić, razgovarajući o sadašnjem trenutku digitalizacije u svojim područjima te planovima u sljedeće tri godine. Racionalizacija i digitalizacija procesa koja donosi preciznost, brzinu i bolju uslugu s jedne strane te uspješnije poslovanje s druge strane, u financijskoj su industriji uvjet opstanka i po mnogočemu se može reći da je upravo ta industrija jedan od predvodnika procesa. No digitalizacija na velika vrata ulazi i u turističku industriju, odgovarajući na nove navike i potrebe klijenata i mijenjajući modele poslovanja.

ATRAKTIVNA DEMO SOBA
Kao i svake godine, u sklopu tradicionalno atraktivne Demo sobe, predstavljen je niz tehnoloških noviteta i ekskluziva iz područja sigurnosti. Ove je godine poseban naglasak bio na prikazu naprednih analitičkih tehnologija prepoznavanja lica temeljenih na deep learning algoritmu vrlo visoke točnosti prepoznavanja, koji se izvodi u samoj kameri, čime se značajno poboljšavaju performanse sustava i omogućuje prepoznavanje u realnom vremenu. Isto tako su prikazane analitičke tehnologije koje omogućuju brojanje posjetitelja, procjenu godina i spola pa čak i analizu ekspresije lica, koje predstavljaju vrlo učinkovit alat poslovne inteligencije za analizu strukture kupaca u prodajnom sektoru.

Sadržaj članka je omogućio KING ICT