Mate Rimac, poduzetnik čija tvrtka slovi za jednu od perjanica inovativnosti u nas, nezadovoljan je što se prema financijskim servisima, uključujući i podatke Fine, i dalje ponavlja pogrešna slika razine prosječne plaće u njegovim Rimac automobilima.
Ona je oko 12.000 kuna, a ne 4600 koliko proizlazi iz podataka koji ne uvažavaju specifičnosti knjiženja plaća zaposlenih na istraživanju i razvoju, u R&D-u koji u tvrtkama poput njegove čine značajan dio ukupno zaposlenih. Ukratko, do nesporazuma dolazi zbog “greške sustava” koja se očituje u tome što se neto i/li bruto plaće zaposlenih na R&D aktivnostima ispravno knjiže na nematerijalnu imovinu, kao trošak investicije odnosno izdaci za razvoj, a to se ne prepoznaje kod prikazivanja prosječnih plaća od strane Fine i drugih servisa.
To, kaže, tvrtkama koje mnogo ulažu u R&D izaziva štetu jer stvara pogrešnu sliku kod poslovnih partnera, a ona djeluje nemotivirajuće mladima pri zapošljavanju. Rimac pritom podcrtava i da se te plaće isplaćuju na potpuno isti način u smislu nameta i doprinosa kao i sve druge. U vezi s tim “legacy problemom” više je puta razgovarao s nadležnim institucijama, a na nj opet upozorava je još nije otklonjen.
Fina: Problem rješavaju nadležni za propise o GFI
U Financijskoj agenciji upoznati su s problemom kojega navodi Rimac, a u odgovoru na naš upit poručili su da je on trenutno u postupku rješavanja u institucijama nadležnim za propisivanje sadržaja i strukture godišnjeg financijskog izvještaja (GFI). “Fina će u izračun prosječnih plaća uvrstiti nove podatke čim se donese novi Pravilnik o strukturi i sadržaju GFI-a i obveznici izvještaje budu podnosili na novim obrascima, s izmjenjenim sadržajem u dijelu koji se odnosi na iskazivanje troškova plaća”, ističu u svom odgovoru. Struktura i sadržaj GFI za poduzetnike iz realnoga sektora propisani su spomenutim Pravilnikom, a Fina pri prezentiranju rezultata postupa isključivo prema podacima iz tako propisanih izvještaja. To znači da kod izračuna prosječne neto ili bruto plaće koristi podatke iskazane na pozicijama GFI-a “Nadnice i plaće neto ili Troškovi osoblja”, koji se dijele s brojem zaposlenih i brojem mjeseci poslovanja iskazanim u GFI-u. Prema važećem Pravilniku, spomenuta pozicija ne uključuje podatke o kapitaliziranim plaćama, pa njihov iznos ne ulazi ni u izračun prosječne plaće, zaključno ističu u Fini. (JD)
Ako je suditi prema primjeru Rimac automobila, i kod drugih inovativnih kompanija s naglašenom orijentacijom na R&D (posebice ‘mlađih’) visina prosječne plaće je podcijenjena.
Iako je Hrvatska prema izdvajanjima za R&D na ljestvici EU prilično nisko, ona se ipak povećavaju.
Prema prošli tjedan objavljenim podacima DZS-a, na istraživačko-razvojnu djelatnost lani je utrošeno 3,7 milijardi kuna, što je 17,8% više nego godinu prije i predstavlja 0,97% BDP-a.
Od ukupnih sredstava za IR na ulaganja poslovnog sektora odnosi se gotovo polovica (48%), a u strukturi tih izdataka najveći dio – čak 68,9 posto ili oko 2,55 milijardi – otpada upravo na troškove rada i naknada zaposlenima. Na IR-u je lani ukupno radilo 21.226 osoba (+8,2%), podjednako žena i muškaraca.
Kako se rad na istraživanju i razvoju može obavljati puno radno vrijeme ili biti dodatna djelatnost, radi realnog prikaza stvarnog angažmana zaposlenih na IR-u norme međunarodne statistike koriste ekvivalent pune zaposlenosti, a tako mjereno u Hrvatskoj je na IR-u u 2018. bilo (puno) zaposleno 13.029 osoba.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Je baš nam je super R&D, dok IRI2 natječaj kasni i fulat će financijsku perspektivu, Rimac se nemre niti prijaviti jer ima negativan EBITDA
Uključite se u raspravu