Početkom nadolazeće 2024. godine na snagu stupa Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). Obveznici nove regulative su velika poduzeća, koji će od 1.1.2024. u poslovno izvještavanje morati uvrstiti i informacije o utjecaju poduzeća na održivost i okoliš. U sklopu izvješća gospodarski subjekti bit će dužni informirati o ugljičnom otisku, odnosno količini stakleničkih plinova koji nastaju kao posljedica njihovog poslovanja.
Kako izračunati otisak
Glavni cilj EU jest eliminirati ili kompenzirati svoje emisije stakleničkih plinova (tj. postići “neto nultu emisiju”) do 2050. CSRD Direktiva jedan je od koraka na tom ambicioznom putu, pri čemu je ključna novina ove regulative transparentno izvještavanje o ugljičnom otisku. U proteklom razdoblju bilo je mnogo govora o novim obvezama velikih poduzeća i problematici izračuna ugljičnog otiska. Međutim malo se govorilo o utjecaju ove obveze na mala i srednja poduzeća, a koji nije zanemariv. Naime, značajan dio održivog poslovanja čini i kontrola dobavljačkog lanca, pa će tako prilikom izračuna ugljičnog otiska veliko poduzeće morati uzeti u obzir i izračun svojeg dobavljačkog lanca. Na taj način se obveze velikih poduzeća prelijevaju na sva ona mala i srednja poduzeća (SME) koja su u redovitom poslovnom odnosu s velikim poduzećima. Ovo nam potvrđuje i Igor Anić, stručnjak za zaštitu okoliša te Voditelj Odjela za klimu i održivost u tvrtki DVOKUT-ECRO d.o.o.:
“Ugljični otisak je mjera za količinu stakleničkih plinova koji nastaju kao posljedica izravnih i neizravnih emisija. Izravne emisije stakleničkih plinova nastaju procesima izgaranja, na primjer u kotlovnicama i bojlerima za grijanje te toplu vodu, motorima na unutarnje izgaranja i slično. Neizravne emisije nastaju u vrijednosnim (opskrbnim) lancima poduzeća, a te lance čine nabava sirovina, roba, usluga, ulaganja, transport i distribucija, gospodarenje otpadom, poslovna putovanja, najam prostora…”. Dodaje da su izravne emisije stakleničkih plinova samo manji dio ukupnih emisija te su daleko niže od neizravnih emisija koje nastaju opskrbnim lancima te na koja pojedina poduzeća zapravo nemaju direktan utjecaj.
Igor Anić, voditelj odjela za klimu i održivost u tvrtki Dvokut ECRO
“Važno je napomenuti da mala i srednja poduzeća koja su dio opskrbnih lanaca velikih poduzeća već sada dobivaju upite za izračune ugljičnog otiska, a posebice ako surađuju s nekim od europskih velikih poduzeća’’ prenosi Anić.
Kako bi neko poduzeće razumjelo na koji način sudjeluje i doprinosi klimatskim promjenama potrebno je uložiti određeni napor, napraviti ciljanu analizu poslovanja i dobavnih lanaca, a za što ipak još nedostaje znanja, resursa i kapaciteta. ‘’Za analize ugljičnog otiska unutar opskrbnih lanaca je potrebno višekratno analiziranje dostupnih podataka, detektiranje nepoznanica, pažljivo biranje pretpostavki te metoda izračuna”, ističe naš sugovornik te dodaje da je to jedan iterativan i dugotrajan proces koji se povremeno treba revidirati i obnavljati te se očekuje da će tvrtkama trebati vrijeme prije nego ovladaju izvorima podataka i primijenjenim metodama izračuna. Kod izračuna ugljičnog otiska potrebno je prepoznati sve značajne izvore emisija stakleničkih plinova tijekom kalendarske godine, a kod malih i srednjih poduzeća uglavnom su to potrošnja goriva i električne energije u vozilima, toplinska energija za grijanje, električna energija za hlađenje, električna energija za normalan rad ureda (rasvjeta, računala i ostala uredska oprema) te potrošnja papira.
’’Kako bi smanjili ugljični otisak mala i srednja poduzeća trebaju čim prije započeti zelenu transformaciju koja podrazumijeva usmjerenje na okolišno prihvatljivije poslovne prakse i proizvode.
Za 60% plinova odgovoran SME
Prvi koraci su praćenje i izračun ugljičnog otiska, zatim usmjerenje na smanjenje potrošnje energije te učinkovito gospodarenje otpadom i uštedu resursa”, kaže naš sugovornik.
Prelazak na zeleni ured, primjena zelene nabave te uvid u bitne okolišne aspekte neki su od načina na koje mala i srednja poduzeća mogu započeti zelenu tranziciju ka održivijem poslovanju, a u tome mogu pomoći savjetodavne tvrtke kao što je DVOKUT-ECRO d.o.o.
Bitno je napomenuti da se obveza izvještavanja o održivosti od siječnja 2026. proširuje i na mala i srednja trgovačka društva koja su uvrštena na burzovnim tržištima. Za napredak po pitanju smanjenja emisija bit će nužno da i mala i srednja poduzeća preuzmu odgovornost za svoj utjecaj na okoliš, koji nije zanemariv. Posljednje Godišnje izvješće o europskim malim i srednjim poduzećima Europske komisije donosi podatak da je sektor malih i srednjih poduzeća odgovoran za oko 60% udjela u ukupnim stakleničkim plinovima gospodarstva. Anić napominje da se nove obveze treba gledati prije svega kao priliku: “Dugoročni cilj je djelovati ka ispunjenju europskih ciljeva i postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. To su velike ambicije koje donose i nove prilike u primjeni novih praksi, razvoju novih usluga te razmjeni znanja i iskustva, a želimo li novim generacijama omogućiti svijetlu budućnost alternative tom putu nema“, zaključuje naš sugovornik.
Sadržaj omogučio DVOKUT-ECRO
