Zagrebačka banka (Zaba) ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine dobit nakon oporezivanja u iznosu od 1,14 milijarde kuna, nakon gubitka od 651 milijun kuna u istom prošlogodišnjem razdoblju, a taj znatno bolji rezultat iz najveće hrvatske banke tumače negativnim utjecajima tzv. zakona o konverziji na poslovanje u 2015. godini.

Poslovni prihodi Zabe za prvih devet mjeseci ove godine iznose 3,22 milijarde kuna te su u odnosu na isto razdoblje lani povećani za 434 milijuna kuna ili 15,5 posto, kako se navodi u izvješću, nižih troškova financiranja te porasta neto dobiti od trgovanja i ostalih prihoda.

 Bančin neto prihod od kamata istodobno je dosegnuo 2,06 milijardi kuna, što je 69 milijuna kuna ili 3,5 posto više nego u isto vrijeme lani, a rezultat je stabilnog prosječnog volumena kredita i nižih troškova financiranja, kažu iz Zabe.

 Još snažniji rast, za 7 posto odnosno 49 milijuna kuna, bilježi se kod neto prihoda od provizija i naknada, koji je na kraju rujna ove godine iznosio 750 milijuna kuna. Taj je rast, pojašnjava se, ostvaren uslijed porasta naknada za platni promet te naknada od upravljanja imovinom, brokerskih i konzultantskih usluga.

 Rast se bilježi i kod neto dobiti od trgovanja i ostali prihodi, i to za 316 milijuna kuna, na 415 milijuna kuna, a rezultat je prodaje udjela u društvu Visa Europe Limited (u iznosu od 135 milijuna kuna) te viših neto prihoda od trgovanja u usporedbi s prethodnom godinom, kada je rezultat bio pod negativnim utjecajem Zakona o potrošačkom kreditiranju iz siječnja 2015. godine.

 Ukupni troškovi poslovanja Zabe za prvih devet mjeseci ove godine iznose 1,35 milijardi kuna i prema istom su lanjskom razdoblju uvećani za 70 milijuna kuna ili 5,5 posto, ponajviše uključenjem cjelogodišnjeg doprinosa Sanacijskom fondu, u odnosu na postupno priznavanje tijekom prethodne godine, kažu iz te banke.

 Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke, pak, za razdoblje od početka godine do kraja rujna iznose 466 milijuna kuna i manji su za čak 1,87 milijardi kuna, "najviše slijedom prošlogodišnjeg troška konverzije kredita u švicarskim francima", stoji u izvješću, uz dodatak da je odgovonim pristupom upravljanju rizicima smanjena razina neprihodujućih kredita, uz istovremeno povećanje pokrivenosti neprihodujućih kredita rezervacijama s 53,7 na 62,9 posto.

 U izvješću se, uz ostalo, navodi i da su neto krediti komitentima u prvih devet mjeseci ove godine bili stabilni te na kraju rujna iznose 68,8 milijardi kuna, unatoč konverziji kredita u švicarskim francima, a da je porast najvećim dijelom ostvaren u kreditiranju trgovačkih društava, iako se i kod stanovništva bilježi rast koji je otpočeo od travnja.

 "Zbog pozitivnih trendova u makroekonomskom okruženju i ostvarenog gospodarskog rasta zabilježen je porast kreditne aktivnosti u segmentima potrošačkog financiranja i poduzeća. Ukupni volumen kredita je ostao stabilan unatoč konverziji kredita u švicarskim francima", navodi se u izvješću Zagrebačke banke. 

 Istodobno, depoziti komitenata, koji čine primarni izvor financiranja, krajem rujna su bili na razini od 75,6 milijardi kuna te su rasli za 4,1 milijardu kuna, tj. 5,7 posto.