U današnjem geopolitičkom i gospodarskom krajoliku koji se intenzivno mijenja, razvoj energetske infrastrukture i uloga energetskih tvrtki važniji su nego ikad. Nestabilni globalni trendovi, od prekida opskrbnog lanca do fluktuirajućih cijena goriva, utječu na energetska tržišta diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku. A dok se svijet pomiče prema smanjenju svoje ovisnosti o fosilnim gorivima, naftne i plinske tvrtke su u jedinstvenoj poziciji da se okrenu prema ekološki prihvatljivijim alternativama.
Međutim, iako obnovljivi izvori energije (OIE) kao što su sunce, vjetar i vodik imaju ogroman potencijal, njihova integracija u energetsku mrežu predstavlja izazov. Projekti obnovljivih izvora energije često su skupi i neprofitabilni bez subvencija ili sufinanciranja. Nadalje, potrebno je razviti tržišta za novije tehnologije poput vodika kako bi se stvorio održiv i profitabilan ekosustav za zelenu energiju. Stoga su naftne tvrtke, poput INA-e u Hrvatskoj, u dobroj poziciji da predvode ovu tranziciju budući da imaju i resurse i iskustvo potrebne za provedbu velikih energetskih projekata. Osim toga, mogu osigurati, svojim iskustvom i financijskom stabilnošću, pomoći u ubrzavanju zelene tranzicije kao i pomoći u razvoju tržišta za nove tehnologije kao što je vodik.
Kako bi se ubrzao energetski razvoj i tako doprinijelo borbi s klimatskim promjenama, vrijeme je od ključne važnosti. Stoga, kada je riječ o prijelazu na čišću energiju, jedna od najvažnijih stavki je pojednostavljenje procesa izdavanja dozvola. U skladu s globalnim trendovima INA je predana prilagodbi i doprinosu održivoj budućnosti pa je tvrtka tako već napravila značajna ulaganja u obnovljive izvore energije.
Solarne elektrane
INA je u 2023. godini instalirala dvije solarne elektrane u Virju i Sisku snage gotovo 12 MW. Ovi projekti su samo početak, a kompanija planira izgradnju dodatnih solarnih elektrana ukupne instalirane snage veće od 70 MW. Takvi koraci značajno će smanjiti emisije stakleničkih plinova i povećati energetsku neovisnost Hrvatske.
Geotermalna energija
INA također istražuje geotermalne resurse u svrhu proizvodnje geotermalne energije. Riječ je o jednima od najperspektivnijih obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Kroz svoja istraživanja na lokalitetima Leščan i Međimurje 5, INA pokazuje sposobnost prilagodbe novim tehnologijama i tržišnim zahtjevima, a sve koristeći iskustvo u bušenju. Osim proizvodnje električne energije, geotermalni resursi mogu se koristiti za grijanje industrijskih postrojenja i kućanstava, što bi značajno smanjilo potrebu za fosilnim gorivima i emisije CO2.
Proizvodnja biometana i zelenog vodika
Na industrijskoj lokaciju u Sisku, gdje INA uspostavlja centar za alternativne izvore energije, razvija se projekt za proizvodnju biometana iz poljoprivrednih ostataka. Ovaj projekt nije samo ekološki održiv, već je i dio šire strategije razvoja obnovljivih izvora u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Uz biometan, INA se priprema za pokretanje proizvodnje zelenog vodika u riječkoj rafineriji. Naime, zeleni vodik smatra se ključnim gorivom budućnosti zbog svog potencijala da zamijeni fosilna goriva u industriji, transportu i energetici. Za očekivati je kako će INA postati prvi proizvođač komercijalnog zelenog vodika u Hrvatskoj. Projekti u Sisku i Rijeci, čija ukupna vrijednost iznosi 98 milijuna eura, ilustriraju ozbiljnost Ininih namjera prema energetskoj transformaciji i daljnjem razvoju poslovanja. Istovremeno, INA završava projekt unapređenja riječke rafinerije u koji ulaže više od 630 milijuna eura. On će kompaniji osigurati održivost rafinerijskog poslovanja izgradnjom postrojenja za obradu teških ostataka i pratećih objekata. Dakle, strateški fokus INA-e je jasan: cilj je uravnotežiti hitnu potrebu za sigurnom energijom za danas uz stvaranje održivih rješenja za budućnost. Ulaganjem u obnovljive izvore energije i ubrzavanjem zelene tranzicije, tvrtka gradi energetske temelje za buduće generacije, osiguravajući da Hrvatska ostane konkurentna i energetski sigurna zemlja usred globalne neizvjesnosti. Istovremeno s ulaganjima u obnovljive izvore energije, INA nastavlja i s ulaganjima u tradicionalno naftno i plinsko poslovanje kako bi osigurala opskrbu tržišta i kupaca sve dok za time bude potrebe.
Globalni energetski krajolik
Nekoliko velikih naftnih kompanija igra ključnu ulogu u oblikovanju energetskih politika, pokretanju tehnoloških inovacija i podržavanju globalne tranzicije prema održivoj energiji. Evo kratkog pregleda nekih od glavnih svjetskih naftnih kompanija i njihovih uloga u energetskoj tranziciji:
Aramco
Saudi Aramco je najveća svjetska naftna kompanija po tržišnoj kapitalizaciji i ključni igrač na globalnim energetskim tržištima. Sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji, Aramco kontrolira značajan dio svjetskih rezervi nafte i proizvodnih kapaciteta. Iako je tradicionalno tvrtka usmjerena na naftu, Aramco sve više ulaže u obnovljive izvore energije, posebice projekte solarne energije i vjetra, i tehnologije s niskom razinom ugljika. Tvrtka se obvezala postići nultu neto emisiju do 2050. godine i u sklopu globalnih napora za dekarbonizaciju aktivno je uključena u istraživanje čišćih energetskih rješenja, kao što su proizvodnja vodika i hvatanje i skladištenje ugljika (CCS).
ExxonMobil
Kao jedna od najvećih dioničkih kompanija za naftu i plin u svijetu, ExxonMobil, sa sjedištem u Sjedinjenim Državama, značajno pridonosi globalnoj proizvodnji energije. Unatoč povijesti fokusiranja na fosilna goriva, ExxonMobil je nedavno počeo povećavati svoja ulaganja u tehnologije čistije energije, odnosno hvatanja i skladištenja ugljika, usmjerena na ublažavanje utjecaja korištenja fosilnih goriva na okoliš. Tvrtka je postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija i ulaže u rješenja s niskim udjelom ugljika kao što su CCS i biogoriva za transportnu i zrakoplovnu industriju.
BP (British Petroleum)
BP je među vodećim naftnim tvrtkama koje aktivno prelaze prema zelenijoj energetskoj budućnosti. Tvrtka sa sjedištem u Velikoj Britaniji mijenja se u integriranu energetsku tvrtku i udaljava od tradicionalne nafte i plina prema obnovljivim izvorima energije. Širi svoj portfelj u infrastrukturi za punjenje vjetra, solarne energije i električnih vozila te predvodi ulaganja u projekte vodikove energije i pučinske vjetroelektrane u Europi i SAD-u. BP-ov ambiciozni cilj je postati tvrtka s nultim prihodima do 2050. godine, s obvezom smanjenja proizvodnje nafte i plina za 40 % do 2030. godine i povećanja ulaganja u obnovljivu energiju.
Shell (Royal Dutch Shell)
Još jedan veliki europski igrač, Shell, zacrtao je da će postati lider u obnovljivoj energiji, uz svoju stalnu ulogu velikog proizvođača nafte i plina. Shellova strategija za budućnost uključuje značajna ulaganja u energiju vjetra i sunca, kao i vodik. Obećao je postići nultu neto emisiju do 2050. godine. Shell je posebno usredotočen na energetsku učinkovitost, razvoj biogoriva i povećanje svoje prisutnosti u sektoru električnih vozila (EV).
Chevron
Sa sjedištem u SAD-u, Chevron je jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu i snažno je prisutna i u istraživanju i proizvodnji i u rafiniranju i distribuciji. Kao i njegovi konkurenti, Chevron povećava svoja ulaganja u tehnologije s niskim udjelom ugljika, zadržavajući svoje temeljno poslovanje s naftom i plinom. Tvrtka radi na smanjenju svoje intenzivnosti ugljika i ulaže u obnovljivi prirodni plin, vodik i hvatanje ugljika.
TotalEnergies
TotalEnergies, sa sjedištem u Francuskoj, usmjeren je na to da postane multienergetska tvrtka. Poput BP-a i Shella, TotalEnergies je postavio ambiciozne ciljeve za prelazak na niskougljičnu budućnost. Tvrtka uvelike ulaže u obnovljivu energiju, s fokusom na solarnu, vjetroelektransku i tehnologiju skladištenja baterija. TotalEnergies također ima za cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050. i smanjiti svoju ovisnost o tradicionalnim naftnim i plinskim aktivnostima.