Globalna energetska kriza prouzročena ruskom agresijom na Ukrajinu prouzročila je potpuni kaos na tržištu energije. Najveći izazov zemljama koje žele osigurati dovoljno energije svojim građanima i gospodarstvu više nisu cijene, koje su na rekordnim razinama, već pitanje je li energiju uopće moguće dobaviti.

Posebno je postala izazovna dobava nafte i plina. Iako su energetske tvrtke i prije krize bile u fokusu poslovne i opće javnosti zbog svoje strateške važnosti, sada je to postavljeno na jednu puno višu razinu gdje to već prelazi u sferu nacionalne sigurnosti, bilo da se radi o Hrvatskoj, Njemačkoj, Francuskoj ili pak čitavoj Europskoj uniji.

Najveća investicija Ine

U nikad nesigurnijim vremenima, u kojima smo suočeni s energetskim šokovima i krizom te nesigurnosti na tržištu energentima za Inu je, kako sami navode, najvažniji zadatak osigurati neprekidnu sigurnost opskrbe domaćeg tržišta te sigurniju energetsku budućnost.

“Usprkos svim neizvjesnostima i izazovima na globalnom tržištu radovi na Projektu nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka napreduju prema očekivanom planu. Investicija Ine u Rafineriju nafte Rijeka trenutno je na 65 posto gotovosti. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka najveća je investicija u povijesti Ine. Ona je važna za budućnost rafinerijskog poslovanja u Republici Hrvatskoj, kao i za dugoročnu sigurnost opskrbe tržišta u koju INA ulaže oko četiri milijarde kuna. Riječ je o trenutno najvećem i najvrjednijem industrijskom projektu u Hrvatskoj”, navode iz Ine.

Dodaju da se dovršetak radova očekuje u 2024. godini, a ulaganje će povećati konkurentnost ove rafinerije na mediteranskom tržištu, ali i pridonijeti većoj sigurnosti opskrbe domaćeg i ostalih okolnih tržišta na kojima Ina posluje, osobito kad je riječ o opskrbi dizelskim gorivima. Uz novo postrojenje za obradu teških ostataka investicija podrazumijeva i rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu luku sa zatvorenim skladištem te veću ukupnu složenost rafinerije. Izgradnjom novog postrojenja za obradu teških ostataka proizvodit će se 13 posto više bijelih proizvoda u odnosu na sadašnju količinu.

Foto: Goran Kovačić / Pixsell

Kapacitet prerade Rafinerija nafte Rijeka trenutačno je između 3,5 i 4,1 kilotona sirove nafte godišnje, a nakon završetka projekta nadogradnje taj broj će narasti na oko 4,5 kilotona godišnje.

“Nakon ulaganja, i uz redovito održavanje, riječka rafinerija bit će konkurentna rafinerija na ovom području dok god postoji potreba za fosilnim gorivima, što očekujemo da će biti minimalno sljedećih 20-ak godina. Pred Inom je upravo najveći dio radova na postojećim postrojenjima, a obuhvaća rekonstrukciju dviju jedinica: SRU – Jedinice za rekuperaciju sumpora i HCU – Hidrokrekinga. U tim će se postrojenjima, a posebno u postrojenju HCU, obaviti kompleksna zamjena opreme poput kolona, pumpi, posuda i sl. To su važna postrojenja koja se već sada koriste u proizvodnji, a nakon radova će im biti povećan kapacitet kako bi on bio usklađen s novim postrojenjem za obradu teških ostataka čija izgradnja već traje. Postrojenja je potrebno i međusobno povezati. Zbog toga je planirana obustava proizvodnje od studenog 2022. do travnja 2023.”, navode iz najveće hrvatske energetske tvrtke. Poručuju da, iako su s ciljem što bržeg dovršetka Projekta nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, obustavljena procesna postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka, opskrba domaćeg tržišta ne bi trebala biti dovedena u pitanje. Naime, većina opskrbe hrvatskog tržišta bit će osigurana s Mediterana.

Nova polja na kopnu i moru

“INA je već ugovorila 14 brodova koji će dopremati derivate do Hrvatske obale te kontinuirano radi na novim ugovorima kako bi razdoblje obustave prošlo bez dodatnih izazova te kako bi se osigurala kontinuirana opskrba domaćeg tržišta. Prve količine derivata brodovi već isporučuju u Rafineriju nafte Rijeka. Projekt nadogradnje rafinerije jest na ukupno 65 posto gotovosti, od čega su inženjering i nabava gotovo potpuno završeni, a izgradnja se bliži polovini gotovosti. Dosad je na lokaciji rafinerije bilo prisutno gotovo 1000 radnika, a dominacija građevinske struke mijenja se u korist strojarske i elektoinstrumentacijske struke”, navode iz ove energetske tvrtke te dodaju da je većina angažiranih tvrtki koje su podizvoditelji iz Hrvatske.

Od kada su 2016. godine ponovno omogućena istraživanja u Republici Hrvatskoj, INA provodi snažan ciklus novih istraživanja nafte i plina na Hrvatskom kopnu istovremeno provodeći i brojne razradne projekte kako bi ublažila očekivani pad proizvodnje na postojećim poljima. U posljednjih pet godina tako je u aktivnosti istraživanja i proizvodnje kompanija uložila tri milijarde kuna.

Tijekom istraživanja na kopnu je otkriveno jedno novo plinsko polje u Severovcima i naftno polje u Jankovcima. Istražna bušenja, nastavit će se i na preostalim istražnim područjima na kojima INA ima koncesiju nakon što se obrade prikupljeni seizmički podaci. INA je 2019. pokrenula “Razradni program Sjeverni Jadran”.

Kako navode iz same tvrtke, svrha je programa definirati sve potencijalne lokacije za nova bušenja na sjevernom Jadranu, čime bi se zaustavio prirodni pad proizvodnje na sva tri Inina eksploatacijska polja na kojima je INA operator – Sjeverni Jadran, Marica i Izabela.

Kompanija je pokrenula projekt kako bi i u narednim godinama nastavila s proizvodnjom plina s Jadrana i preokrenula očekivane trendove proizvodnje zbog starosti polja. INA je do sada proizvela 22 milijarde kubnih metara (m³) plina na Jadranu i pokrenula nove projekte. Plin se u Jadranu proizvodi od listopada 1999. godine, a okrugla brojka s Jadrana dolazi u godini kada Inino Istraživanje i proizvodnja slave 70 godina neprekinutog rada.

Povećanje proizvodnje plina

“Jadranska plinska polja imaju veliku važnost u neovisnosti hrvatskog energetskog sustava. Program razrade postojećih plinskih polja u Jadranu jedan od najvećih investicijskih projekata INA-e i u njega će se potencijalno uložiti oko 1,5 milijardi kuna. Kampanja izrade novih bušotina i gradnje potencijalno novih platformi pruža nam priliku da hrvatskom tržištu i našim kupcima osiguramo nove količine plina, što će imati pozitivan utjecaj na sigurnost opskrbe i cjelokupno gospodarstvo”, navode iz INA-e te dodaju da je provedbu pojedinačnih projekata započela u rujnu 2020. godine, kada je izbušena bušotina Irena-2, prva u nizu od potencijalno jedanaest bušotina koje se planiraju izbušiti u sklopu tog programa.

Dosad je izrađeno pet novih bušotina: Ika B-1R-DIR i MARICA-D-DIR već su ranije ove godine puštene u proizvodnju s postojećih platformi. Godišnja proizvodnja nove bušotine Ika B-1R-DIR bit će na razini od oko 40 milijuna m³, što je trenutačno gotovo sedam posto INA-ine proizvodnje plina na moru i kopnu, a godišnja proizvodnja nove bušotine MARICA D bit će na razini od 11,5 milijuna m³. Ostale do sada izrađene bušotine Irena-2, Ilena-2 VER i Ida D-1 VER podrazumijevaju potencijalnu izgradnju novih platformi, o čemu će biti odlučeno nakon realizacije cijelog programa u sljedećim godinama.

Pred Inu je u rujnu postavljen i zahtjev za povećanjem proizvodnje plina od 10 posto godišnje. U tvrtki potvrđuju da će poštivati sve odluke iz Vladine Uredbe o izmjeni i dopunama Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.

”Ono što INA može učiniti je privesti proizvodnji već otkrivena i potvrđena plinska ležišta za koje se već neko vrijeme čekaju dozvole. Ako se ti procesi ubrzaju postojeća plinska polja vrlo brzo mogu biti privedena proizvodnji. INA već i sada na plinskim poljima proizvodi u maksimalnom režimu istodobno pazeći da se ne ugrozi dugoročna održivost proizvodnje. Zbog toga će INA analizirati sve mogućnosti kako bi ispunila zadane ciljeve od strane Vlade”, navode iz Ine.

Sadržaj omogućila Ina