Ostvarivanje zacrtanih ciljeva tvtke bila je tema jučerašnjeg druženja s medijima u Telemachu Hrvatska, a kako je istaknuo predsjednik Uprave Adrijan Ježina “napredak je vidljiv na svakom polju”. “U sve što smo od 2020. do sada radili, s akvizicijom Optime, ulaganja u frekvencije, uključujući i ESG, tj. segment održivog poslovanja, s nabavom obnovljivih izvora energije i ostalog, Telemachova ulaganja s ovom godinom dosežu pola milijarde eura. Premda je trenutačno novčani tijek negativan, očekujemo da u 2024. ostvarimo pozitivan cash flow”, istaknuo je Ježina te naglasio da Telemach ima više od tisuću zaposlenih, od kojih je više od 760 stalnih.

Povećan ‘mobilni’ udjel

Iznimno su ponosni na svoju mobilnu mrežu, jer, kako je rekao Ježina, nekada je bilo milijun korisnika ljeti, zbog roaminga, no sada ta brojka vrijedi i zimi. Odnosno, povećan je udjel mobilnih korisnika 0,7 posto, što je 19,9 posto na tržištu. Kada se radi o fiksnom tržištu, Ježina je kazao, da su ga sigurno svojim ulaskom ‘prodrmali’, a ti brojevi rastu, te je baza korisnika u fiksnoj mreži više od 100 tisuća”.

Tema koja najviše zanima korisnike, bilo da se radi o privatnim ili poslovnim korisnicima, svakako je kada će biti uvedana indeksna klauzula, odnosno kada će Telemach Hrvatska, iskoristiti mogućnost da cijene uskladi s prosječnom lanjskom inflacijom u državi. Podsjetimo, nacionalni telekomi HT, Iskon, A1 i Telemah, početkom godine uveli su u svoja opća pravila indeksnu klauzulu, koja im omogućava da jednokratno u tekućoj godini povise cijene i usklade je s inflacijom. Za sada je tu mogućnost iskoristio A1 Hrvatska. U slučaju Telemacha, kazao je Ježina, još nije donesena odluka o tome hoće li se i kada dogoditi povećanje cijena.

“Nastojimo troškove krize apsorbirati dalje bez da povećamo cijene. Za sada to uspijevamo, no s obzirom na prilike, ne znam koliko dugo možemo izdržati”, kazao je Ježina.

Druga tema oko koje se lobira, a koja bi mogla uvelike utjecati na daljnji razvoj tržišta jest dergulacija cijena optike, odnosno brzog fiksnog interneta. Uskoro bi, naime, trebala biti usvojena HAKOM-ova analiza tržišta širokopojasnog pristupa, koja bi posljedično trebala uspostaviti nova pravila i kriterije po kojima bi se regulirale cijene optike. Javna rasprava je odrađena, a nakon što Vijeće HAKOM-a odobri analizu, potrebno je još i zeleno svjetlo Europske komisije ne bi li konačno bila usvojena. Tada bi se, pojednostavljeno, umjesto nacionalnog pogleda na tržište, uveo segmentirani pristup spram pojedinih geografskih jedinica, s jasnom razlikom urbanih i ruralnih dijelova te u skadu s time i deregulacija pojedinih dijelova tržišta. I dok HT zagovara deregulaciju, i smatra da bi se time omogućila fer tržišna utakmicu, budući da trenutačno oni potpadaju pod cjenovnu regulativu kao povijesni telekom, u Telemachu nisu skloni takvom rješenju.

Nitko iznad 40 posto

Ježina tvrdi kako nije vrijeme za takve poteze jer tržište nije dovoljno zrelo da bi se uveo segmentirani pristup regulaciji. Ježina smatra da uvjeti na tržištu trebaju biti takvu da su bar tri telekoma prisutna na svakom području, te da niti jedan nema tržišni udjel veći od 40%, što sada nije slučaj te stoga ni tržište nije spremno za deregulaciju..

“Takav potez može jedino dovesti do ponovne uspostave monopola, što nikako nije u interesu korisnika niti tržišnog natjecanja”, ističe Ježina i dodaje da dugoročno nije protiv deregulacije, ali valja pravilno odvagati trenutak, kriterije i parametre kada se to može dogoditi.