Nakon šest mjeseci tekuće godine javna poduzeća su povećala dugove kod banaka i uglavnom se zaduženjima za tekuću likvidnost držala iznad vode. Mnogo ih je pod pritiskom javnosti smanjilo troškove pa su gubitke preveli u mršavu neto dobit, a jedini pravi iskorak učinila je Hrvatska elektroprivreda čija je neto dobit učinila ukupni rezultat reprezentativnim.

Iz minusa u plus

HEP je sam imao 762 milijuna kuna neto dobiti, uglavnom na temelju povećanja cijena, koje su dovele do rasta prihoda. Tvrtku treba pohvaliti i za uštedu oko 53 milijuna kuna na zaposlenicima, a povećanjem dugoročnih dugova smanjili su izloženost kratkom dugu. Sve u svemu HEP je minus od 320 milijuna kuna iz 2012. pretvorio u debeli plus koji je povukao sve javne tvrtke.

Tako su 22 tvrtke, među kojima nema Croatia Osiguranja i Hrvatske poštanske banke, zaradile ukupno 829 milijuna kuna u prvoj polovici godine, što je kudikamo bolji rezultat od gubitka koji je do lipnja 2012. iznosio 534 milijuna kuna. Zabrinjava što su dugoročne obveze tih tvrtki narasle za više od 2,5 milijarde kuna u samo godinu dana i sada iznose 52,6 milijardi kuna. Kako su im ukupni prihodi svega 16,5 milijardi kuna za otplatu kredita trebalo bi im raditi skoro dvije godine bez ikakvih troškova.

Najbolje su poslovale tvrtke iz energetskog sektora. Uz HEP dobar su rezultat napravili i Plinacro i Janaf. Naime, obje su tvrtke povećale neto dobit i držale su troškove pod kontrolom. Naročito se ističe Plinacro koji je udvostručio neto dobit u odnosu na prvo polugodište 2012., a u istom razdoblju i smanjio dugoročne obveze za 140 milijuna kuna.  Sličan je rezultat napravila i Hrvatska pošta. Uz restrukturiranje koje je kao rezultat imalo smanjenje broja zaposlenih za 800 ljudi uspjeli su povećati prihode i smanjiti rashode.

Iz grupe gubitnika premjestili su se među one koji zarađuju i to poboljšavši rezultat osjetno pa umjesto 10 milijuna kuna gubitka imaju 44,41 milijuna kuna neto dobiti. Croatia Airlines i dalje grca u gubitcima međutim izloženost dugu se značajno smanjila. Umjesto 850 milijuna kuna ima tek 228,5 milijuna kuna dugoročnih obveza, a lagane su uštede postignute i na području rashoda za zaposlene.

Problemi HŽ-a

Takvim se smanjenjem dugova ne mogu pohvaliti cestari ni tvrtke iz grupacije Hrvatskih željeznica. Cestarske tvrtke po prvi puta imaju neto dobit. Autocesta Rijeka Zagreb nakon 150 milijuna kuna gubitka iz lipnja 2012. prikazuje oko 20 milijuna kuna dobiti. Međutim, cestari se previše i prelako zadužuju. Samo su dugoročne obveze cestara (ARZ, HAC i HC) u godinu dana skočile za 1,1 milijardu, pa sada duguju ukupno 36 milijardi kuna.  Nema nikakvih ušteda na rashodima za zaposlenike, što sugerira da nema ni značajnijih reformi u tvrtkama u kojima je prosječna plaća iznad prosjeka u državi pa tako u Hrvatskim cestama zaposlenik ima prosječnu plaću od 8600 kuna. Hrvatske željeznice u tri tvrtke(Infrastruktura, Cargo i Putnički prijevoz) udvostručile su gubitak iz prošle godine na 96 milijuna kuna.

Gubitak je vjerojatno i posljedica neracionalnog ponašanja jer su dugove povećale za gotovo milijardu kuna, a nije se trošilo ni na zaposlenicima na koje je potrošeno 72 milijuna kuna više nego lani.  Croatia Osiguranje i Hrvatska poštanska banka sami su ostvarili 124,6 milijuna kuna zarade.  U posljednjih nekoliko godina tvrtke imaju respektibilne rezultate i povećavaju dobit što je zamijećeno i ovog polugodišta.