Novi japanski veleposlanik u Hrvatskoj Keiji Ide rekao je u petak da su japanske tvrtke vrlo zainteresirane za sudjelovanje u projektu termoelektrane Plomin C, priopćeno je iz Sabora, gdje je Idea u nastupni posjet primio njegov predsjednik Josip Leko.
Leko i Ide su se suglasili kako postoji prostor za napredak u odnosima na svim poljima, posebno u gospodarskoj razmjeni. Ide je istaknuo kako su japanske tvrtke vrlo zainteresirane za sudjelovanje u projektu termoelektrane Plomin C.
U priopćenju objavljenom na internetskoj stranici veleposlanstva povodom stupanja na dužnost, Ide navodi da će promovirati daljnji bilateralni i regionalni razvoj na različitim poljima poput politike, gospodarstva, znanosti, tehnologije, kulture, turizma i sporta.
"Hrvatska i Japan su vrlo prijateljske zemlje i odnosi su se uspješno razvili od uspostave diplomatskih odnosa u ožujku 1993. godine. Nakon Domovinskog rata Japan je aktivno sudjelovao u obnovi Hrvatske kroz razminiranje, izgradnju prihvatnog centra za izbjeglice i slično. S druge strane, mi Japanci smo iskreno zahvalni za potporu koju smo primili od Hrvatske nakon potresa i tsunamija koji su 11. ožujka 2011. godine pogodili Japan", poručuje Ide.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.a dijelovi za solarne elektrane, otkuda se oni uvoze?
Gotovo svi dijelovi nove termoelektrane bili bi uvezeni, jednako kao i svo gorivo u sljedećih 40-ak godina njenog radnog vijeka, dok se njenom izgradnjom, a osobito njenim radom, ne bi otvorio značajan broj radnih mjesta.
Dok Europa ulaže u obnovljive izvore energije (a tu ne spadaju velike hidroelektrane koje također HEP gura), HEP odbija solarizirati Hrvatsku i gura štetne ugljenare ovisne o uvoznom energentu i stranoj tehnologiji, sve po principu što skuplje to bolje. Primjerice, HE Lešće koštala je dvostruko više nego što je trebala, zamračeno je u tome 5 milijuna eura, veća je šteta nego korist od ove centrale. Kako izgleda HEP-ova rabota, pogledajte u videu “Hidroelektrana HE Lešće – hrvatska sramota! “
Uključite se u raspravu