Energetska tranzicija s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije postaje sve važnija tema, ključan faktor za održivost i ekonomski razvoj. Klimatske promjene, zagađenje i iscrpljivanje prirodnih resursa nameću potrebu za održivim rješenjima koja će zadovoljiti globalne energetske potrebe uz minimalan utjecaj na okoliš. Obnovljivi izvori energije, poput solarne, vjetroelektrana, hidroenergije, geotermalne i biomase, predstavljaju ključnu alternativu tradicionalnim izvorima kao što su ugljen, nafta i prirodni plin.
Premda tranzicija na obnovljive izvore donosi niz prednosti, poput značajnog smanjenja emisije ugljičnog dioksida i drugih štetnih plinova koji doprinose globalnom zatopljenju te povećanja energetske neovisnosti, ona ujedno predstavlja i izazov za stabilnost energetskih sustava. Kako bi se osigurao pouzdan i neprekidan dotok energije, ključno je pronaći ravnotežu između obnovljivih i tradicionalnih izvora. Postupni prijelaz na održiviji sustav omogućit će ekološku odgovornost, ekonomsku stabilnost i energetsku sigurnost za buduće generacije.
Temelj energetske sigurnosti
Kao vodeća energetska kompanija u regiji, INA kroz strateška ulaganja aktivno sudjeluje u oblikovanju održivije energetske budućnosti.
Osim što ulaže u održavanje konkurentnosti tradicionalnog poslovanja, kompanija ozbiljno investira u solarnu energiju, biometan, zeleni vodik i geotermalnu energiju.

S obzirom na to da uspjeh zelene tranzicije uvelike ovisi o stabilnom regulatornom okviru i pristupu sredstvima iz nacionalnih i europskih fondova, kao i na globalnu energetsku situaciju koja zahtijeva oprezno planiranje, osiguravanje stabilne i sigurne opskrbe energijom ostaje temeljna misija Ine.
U posljednjih pet godina, kompanija je investirala 450 milijuna eura u istraživanje i proizvodnju nafte i plina, osiguravajući kontinuitet opskrbe hrvatskog gospodarstva i potrošača. Ulaganja u istraživanje naftnih i plinskih nalazišta, poput bloka Drava-03 i partnerstva s kompanijom Vermilion na području Sava-07, već su rezultirala novim otkrićima. Jačanjem konkurentnosti u tradicionalnim djelatnostima, INA paralelno stvara financijsku osnovu za razvoj obnovljivih izvora energije i provedbu održivih projekata.
Nova era energetike
Kako bi povećala energetsku učinkovitost Rafinerije nafte Rijeka, INA je uložila 58 milijuna eura u 2024. godini, dok u sljedeće četiri godine planira dodatna ulaganja od 40 milijuna eura. Ulaganja u energetsku učinkovitost rafinerije dodatna su Inina ulaganja uz kapitalno ulaganje u modernizaciju rafinerije, vrijedno gotovo 700 milijuna eura.
Uz solarne elektrane SE Virje i SE Sisak, koje godišnje proizvode 16 GWh električne energije, INA planira nove solarne projekte u Banovoj Jarugi (8,8 MW) i Kostreni (48,3 MW), čije se puštanje u rad očekuje do 2027. godine. Također, unutar Rafinerije nafte Rijeka planira se izgradnja solarne elektrane snage 12,9 MW, koja će prvenstveno proizvoditi električnu energiju potrebnu za napajanje elektrolizatora u sklopu ambicioznog projekta proizvodnje zelenog vodika.
Osim što će osigurati održiv izvor energije za samu rafineriju, ova će elektrana biti ključna za smanjenje emisija CO2 u industrijskim procesima.
Zeleni vodik
Zeleni vodik jedan je od najperspektivnijih obnovljivih izvora energije i ključni element u dekarbonizaciji industrije, transporta i energetskog sektora. Njegova proizvodnja i uporaba ne emitiraju stakleničke plinove, a može se koristiti u teškoj industriji (proizvodnja čelika, cementa), gdje je smanjenje emisija CO2 posebno izazovno. Također, može zamijeniti prirodni plin te igrati ključnu ulogu u transportu, osobito u zrakoplovnoj i brodskoj industriji.
INA u Rafineriji nafte Rijeka planira razvoj postrojenja za proizvodnju zelenog vodika, koji će se primarno koristiti u rafinerijskim procesima, ali i u komercijalne svrhe.
Planirano je da elektrolizator snage 10 MW bude pušten u rad do 2026. godine, čime bi INA postala prvi proizvođač zelenog vodika na komercijalnoj razini u Hrvatskoj.
Osim toga, zeleni vodik može igrati ključnu ulogu u pohrani energije iz obnovljivih izvora, omogućavajući fleksibilnost energetskom sustavu. Integracija vodika u postojeće plinske mreže dodatno bi povećala njegovu iskoristivost i ubrzala proces tranzicije prema ugljično neutralnom gospodarstvu.
Energija budućnosti
Osim solarne energije i zelenog vodika, INA ulaže i u razvoj biometana. U Sisku se razvija postrojenje koje će koristiti poljoprivredne ostatke i biorazgradivi otpad za proizvodnju ovog ekološki prihvatljivog goriva. Biometan i zeleni vodik zajedno predstavljaju investiciju od gotovo 100 milijuna eura, s planiranim dovršetkom u narednim godinama.
Još jedan segment obnovljivih izvora energije u fokusu Ine je geotermalna energija. Kompanija je dobila dozvole za istraživanje geotermalnih voda na dva područja – Leščan i Međimurje 5, gdje su već provedena geofizička i seizmička mjerenja, a istražna bušenja na Lešanu kreću ovog petka. Cilj je identificirati izvore topline s dovoljnim protokom za proizvodnju električne energije. Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu u upravljanju bušotinama, INA ima stručni kapacitet za implementaciju ovih projekata.

Geotermalna energija predstavlja jedan od najstabilnijih obnovljivih izvora, budući da ne ovisi o vremenskim uvjetima. Njena upotreba u sustavima daljinskog grijanja može dodatno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima te smanjiti emisije stakleničkih plinova.
Sigurnost opskrbe
U vremenu globalnih izazova, INA kroči putem koji vodi prema održivijoj, zelenijoj i inovativnijoj energetskoj industriji. Balansirajući između održivosti, konkurentnosti i energetske sigurnosti, kompanija kontinuirano inovira, modernizira svoje kapacitete i ulaže u nove tehnologije koje će oblikovati energetsku budućnost Hrvatske. Sve ove aktivnosti pridonijet će sigurnosti opskrbe, povećanju konkurentnosti i, što je najvažnije, dugoročnoj održivosti.
Sadržaj omogućila INA