Godina 2022., kad je poredak energetskih tvrtki u pitanju, nije bila bitno drukčija od prethodnih, no primjetno je da su gotovo sve ostvarile troznamenkast rast prihoda, neke i do 500%. Naravno, razlog je energetski poremećaj nastao u postkoronskom oporavku, a još više s ratom u Ukrajini. Ekonomske i energetske posljedice tog 24. veljače i danas su snažne u čitavom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

U toj krizi hrvatske energetske tvrtke višestruko su povećale izvoz, neke i više od šest puta, pa i ne čudi da u samih Top 5 i za 2022. četiri tvrtke dolaze iz sektora energetike, a čak se deset najvećih energetičara našlo u Top 20. Pokazuje to zadnja analiza rađena po kunskim vrijednostima, jer je s istekom 2022. službeno sredstvo plaćanja i obračuna u RH postao euro.

Poredak je opet predvodila Ina s 35,06 milijardi kuna prihoda u 2022., što je rast od 56,9% u odnosu na 22,35 milijardi prihoda ostvarenih u 2021. Vodeća naftna kompanija lani je zabilježila i 28,1% rasta izvoza. Kako ističu iz Ine, 2022. su obilježila visoka razina ekonomske neizvjesnosti i velikih promjena na robnom tržištu uzrokovanih ratom u Ukrajini koji je utjecao na cjelokupno gospodarstvo. Svjetska industrija nafte i plina u takvim je uvjetima bilježila snažne rezultate, navode, ali se i suočavala s različitim regulatornim pritiscima, od reguliranih cijena u raznim poslovnim segmentima do nametnutih dodatnih poreza.

Manji pad – snažan rezultat

“CCS EBITDA Ina Grupe bez jednokratnih stavki u 2022. godini iznosila je oko 5,5 milijardi kuna uz neto dobit od 1,9 milijardi kuna. Na neto dobit utjecale su jednokratne stavke u ukupnom iznosu od 789 milijuna kuna. Na rezultat djelatnosti Rafinerije i marketing, uključujući Usluge kupcima i maloprodaju, uvelike su utjecala regulatorna ograničenja koja su u kombinaciji s intenzivnim investicijskim ciklusom u Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka rezultirala s oko milijardu kuna negativnog novčanog tijeka. Djelatnost Istraživanja i proizvodnje vratila se na poziciju glavnog generatora novca, odražavajući poboljšano cjenovno okruženje. EBITDA Istraživanja i proizvodnje nafte i plina iznosila je 4,9 milijardi kuna, što je ograničeno od četvrtog tromjesečja 2022. pod utjecajem regulirane cijene plina od 41 euro/MWh koja će ostati na snazi do prvog tromjesečja 2024. Pad proizvodnje od 4% na godišnjoj razini posljedica je prirodnog pada uslijed starosti polja i on je ublažen u odnosu na prethodnu godinu povećanim aktivnostima optimizacije proizvodnje. Kampanja izrade bušotina na sjevernom Jadranu nastavljena je tijekom cijele godine s već vidljivim rezultatima u 6% većoj proizvodnji plina iz podmorja zahvaljujući dvjema novim bušotinama stavljenima u proizvodnju tijekom 2022.”, kažu u Ini o lanjskim postignućima dodajući da su im 2022. obilježili i različiti propisi na cijene i marže koji su utjecali na operativne rezultate segmenata poslovanja, a nametnuti dodatni porez na dobit dodatno je opteretio generiranje gotovine.

Investicijske aktivnosti Ine u 2022. bile su najveće u posljednjih deset godina, s rastom od 71% u odnosu na 2021., na ukupno 2,7 milijardi kuna, od čega je 95% uloženo u Hrvatskoj. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka i kampanja izrade bušotina na sjevernom Jadranu ostaju najveća ulaganja. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti ostaje stabilan na godišnjoj razini, usprkos snažnom investicijskom ciklusu i velikoj potrebi za financiranjem radnog kapitala.

Kako je komentirao Péter Ratatics, predsjednik Uprave Ine u razdoblju od rujna 2022. do lipnja 2023. (došao je nakon odlaska Sandora Fasimona, a naslijedila ga je Zsuzsanna Ortutay, op. a.), godinu su obilježila previranja na energetskom tržištu, ali i jedno od najjačih investicijskih razdoblja za Inu u povijesti.

“Unatoč velikim oscilacijama cijena ugljikovodika i regulatornim intervencijama, Ina ostaje predana velikom investicijskom ciklusu koji je u tijeku. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, najveća investicija Ine koja će osigurati dugoročnu održivost rafinerijskog poslovanja i kampanja izrada bušotina na moru guraju ulaganja na najvišu razinu u posljednjih deset godina, s ukupno više od 2,7 milijardi kuna ulaganja. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka na ukupnoj je dovršenosti od 70 posto. Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, koja je ponovno dala najveći doprinos rezultatu, ublažava prirodni pad proizvodnje. S povećanom razinom ulaganja, kako na moru tako i na kopnu, Ina je ostvarila pad proizvodnje na godišnjoj razini od samo 4%, s rezervama na stabilnoj razini prvi put nakon nekoliko godina. Kad govorimo o proizvodnji plina, moramo spomenuti i regulatorno ograničavanje cijene plina, čiji učinak nije bio presudan 2022., ali bi mogao biti značajan u 2023. godini.”

Rafinerijsko poslovanje osiguravalo je sigurnu opskrbu tržišta, što se u sadašnjim geopolitičkim okolnostima ne može uvijek uzeti zdravo za gotovo. Opskrba plavim dizelom bila je posebno zahtjevna, no Ina je tržištu osigurala sve potrebne proizvode. Regulatorna ograničenja utjecala su na profitabilnost veleprodaje i maloprodaje, što je u kombinaciji s velikim investicijskim ciklusom uzrokovalo negativan novčani tijek djelatnosti. Što nas očekuje u 2023., teško je predvidjeti, no ograničenje cijena plina nametnuto od četvrtog tromjesečja 2022. sigurno će imati značajan utjecaj na poslovanje. Ipak, uz usporavanje prirodnog pada proizvodnje i uspješnu transformaciju rafinerijskog poslovanja, nastojat ćemo dioničarima i kupcima omogućiti sigurnu opskrbu i profitabilno poslovanje”, komentirao je Ratatics.

Iz Ine su još istaknuli da su im lani više cijene pozitivno utjecale na prihode od prodaje s obzirom na to da je snažan učinak regulacije cijena plina vidljiv tek u četvrtom tromjesečju 2022. Prihodi su veći za 2,6 milijarde kuna, ukupni prihodi od prodaje plina dodali su 1,7 milijardi kuna pozitivnog učinka, dok je 43 posto viša cijena sirove nafte Brent rezultirala s gotovo 0,8 milijardi kuna višim prihodima od prodaje sirove nafte i kondenzata. Viša cijena ostalih proizvoda pozitivno je utjecala na prihode u iznosu od 155 milijuna kuna. Proizvodnja im je smanjena za samo 4% u usporedbi s padom od 8% u 2021. u odnosu na 2020., što je snažan rezultat s obzirom na zrelost Ininih naftnih i plinskih polja. Ovo je uglavnom utjecaj, navode, intenzivne investicijske kampanje, odnosno uspješno provedene radnje u sklopu Projekta optimizacije proizvodnje i pozitivnog učinka puštanja u proizvodnju dvije nove bušotine na sjevernom Jadranu (Ika B i Marica D), što je gotovo kompenziralo prirodni pad i veći udjel vode na velikim plinskim poljima na području Duboke Podravine. Međunarodna proizvodnja sirove nafte bilježi im prirodni pad i manji doprinos na svim koncesijama u Egiptu.

Obnovljivi zaokret

Na drugom mjestu liste svih tvrtki u Hrvatskoj, pa tako onda i u segmentu energetskih, stoji PPD iz ENNA Grupe. Tvrtka je na čelu s Pavlom Vujnovcem u posljednjih pet godina doživjela strelovit rast te bi tijekom 2023. možda mogla prestići dugogodišnjeg lidera hrvatskog gospodarstva Inu i postati najveća hrvatska tvrtka po prihodu. Ako bi se promatrala čitava ENNA Grupa, već je lani njezin prihod dosegao 60,7 milijardi kuna, što je već stavlja na čelnu poziciju. No, zbog knjigovodstvenog modela u kojem se tvrtke vode zasebno, PPD se sa svojih 32,9 milijardi kuna (29,91 milijarda po listi Dun&Bradstreeta), već sam približio Ini na “milimetar”.

Iz PPD-a ističu da su rastu prihoda od 56,3% u odnosu na 2021. doprinijele rekordne cijene plina i robustan rast LNG-a. Izvoz im je lani rastao 35%.

“Na prodaju plina na inozemnom tržištu otpada 70 posto prihoda, dok na prodaju plina hrvatskim potrošačima otpada 30 posto ukupnog prihoda PPD-a. Na porast prihoda PPD-a najznačajnije je utjecao porast cijene plina na svjetskom tržištu, ali i visoka poslovna aktivnost grupacije na inozemnim tržištima. U 2022. nastavljene su volatilnosti na europskom plinskom tržištu, koje je dodatno potaknuo rat u Ukrajini. Aktualiziralo se i pitanje sigurnosti opskrbe cijele Europe, dok je u kolovozu zabilježena rekorda cijena plina od gotovo 350 eura/MWh. Istodobno, tijekom cijele 2022. godine PPD je za hrvatske građane, sukladno HERA-inoj metodologiji za izračun cijene plina, osigurao plin po cijeni od 17 eura/MWh, a zatim 41 eura/MWh. Zahvaljujući snažnom portfelju, pristupu svim europskim plinskim burzama te dugogodišnjim financijskim partnerima, PPD je uspješno prošao kroz financijski iznimno zahtjevnu godinu, pri čemu je jedan od najvećih izazova bio održanje likvidnosti neophodne za nesmetano trgovanje”, navode iz PPD-a. Dodaju da je u segmentu energetike, ENNA Grupa i u 2022. nastavila sa značajnim ulaganjima u obnovljive izvore energije (OIE). Tvrtka ENNA Opskrba u drugoj godini poslovanja postala je jedan od vodećih subjekata na hrvatskom tržištu za izgradnju obnovljivih izvora energije i opskrbu poslovnih kupaca zelenom električnom energijom i prirodnim plinom. ENNA Opskrba zabilježila je prihode od 866 milijuna kuna (114,9 milijuna eura). Tvrtka je ugovorila i prodaju više od 1000 solarnih elektrana za kućanstva u Hrvatskoj.

Brz razvoj solarne niše

Ulaganja u OIE ostvaruju se i kroz društva ENNA Solar, ENNA Esco i ENNA Geo. ENNA Geo bavi se isključivo razvojem projekata koji za cilj imaju iskorištavanje geotermalne energije, a tijekom 2022. započelo je istraživanje dvije bušotine geotermalnih izvora energije u Slavoniji gdje se planira izgradnja geotermalnih elektrana.

Slijede dvije tvrtke koje se više ili manje bave dobavom i prodajom plina Mađarskoj. Energetska kriza je na 3. mjesto ukupne liste najvećih dovela tvrtku MET Croatia Energy Trade koja je lani uprihodila 14,56 milijardi kuna, što je bio rast od 483% u odnosu na 2021. kad im je prihod bio 2,5 milijardi. Radi se o trgovačkoj tvrtki koja je većinu zarade ostvarila u inozemstvu te joj je izvoz porastao za nevjerojatnih 506%.

MET grupa nastala je kao trgovačka plinska podružnica MOL grupe po čemu je i dobila ime – MOL Energy Trade (MET), ali je s vremenom postala samostalni subjekt sa sjedištem u Švicarskoj te je, kako su istaknuli iz MOL-a, to sada “grupa u vlasništvu neovisnog menadžmenta”. Da “krv nije voda” pokazuje i činjenica da je bivši predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon, koji je došao iz MOL-a, ostao u “obitelji”, dobivši poziciju u MET grupi.

Odmah do njih je MVM CEEnergy kojeg je osnovao vodeći mađarski veletrgovac prirodnim plinom MMVM CEEnergy Zrt. i dio je najvećeg energetskog holdinga u Mađarskoj MVM – Magyar Villamos Művek Zártkörűen Működő Részvénytársaság. Radi se o tvrtki čija aktivnost je očito vezana uz LNG terminal u Omišlju i plin koji ide preko njega, jer je prema podacima D&B-a u 2020. ostvarila prihod od 13.600 kuna da bi u 2021. to poraslo na 3,6 milijardi i sve do lanjskih gotovo 13 milijardi kuna.

Nakon “identične” četiri najveće tvrtke u ukupnom slijedu niz energetičara prekida Konzum, ali odmah iza njega su HEP Proizvodnja i Petrol.

HEP je u prethodnim godinama bio lider na tržištu uz Inu, no situacija s državnom regulacijom cijena energenata, posebice plina za kućanstva, te činjenice da je država preko HEP-a punila podzemno skladište plina, stavio je HEP kao tvrtku u vrlo nezavidnu situaciju te je proljetos Vlada morala intervenirati s financijskom injekcijom od ukupno 900 milijuna eura kako bi se izbjegao krah stožerne energetske nacionalne infrastrukturne tvrtke. Grupa je u 2022. ostvarila 25,3 milijarde kuna prihoda (rast od 58,5%). No, istodobno su im rashodi bili 31,9 milijardi kuna te je jasno da se radi o ozbiljnom minusu.

U komentaru konsolidiranog izvješća HEP-ov predsjednik Uprave Frane Barbarić istaknuo je da se poslovanje u 2022. odvijalo u izrazito složenim, pa i kriznim okolnostima.

“Energetski sektor u čitavoj Europi pa tako i u Hrvatskoj, bio je izložen visokoj razini neizvjesnosti koja je bila posljedica niza čimbenika, a ponajviše invazije Rusije na Ukrajinu. Energetska su se tržišta suočila s ekstremnom volatilnošću, s jedne strane izazvane oporavkom potražnje za energijom nakon razdoblja djelomičnog ili potpunog lockdowna zbog pandemije koronavirusa te s druge strane stalnim geopolitičkim napetostima. Europu je prošle godine pogodila najveća suša u posljednjih 500 godina, a izrazito nepovoljne hidrološke okolnosti vladale su i u Hrvatskoj. Zbog smanjene energetske vrijednosti dotoka, u našim je hidroelektranama proizvedeno 1,9 TWh, odnosno 27% manje električne energije u odnosu na 2021. Manja proizvodnja u hidroelektranama nadomještena je većom, a značajno skupljom proizvodnjom termoelektrana i uvozom električne energije. U odnosu na prethodnu godinu, enormno su nam se povećale prosječne cijene svih ulaznih elemenata, i to prirodnog plina za proizvodnju električne i toplinske energije za 206%, ugljena za 188%, emisijskih jedinica CO2 za 103% te uvezene električne energije za 219%. Da bi izbjegla prelijevanje trenda ekstremnog porasta tržišnih cijena na prodajne cijene energije za građane i gospodarstvo, Vlada je tijekom 2022. donijela dva paketa mjera za zaštitu kupaca električne energije, plina i toplinske energije. U provedbi spomenutih mjera za ublažavanje utjecaja poskupljenja energenata na građane i gospodarstvo, ključni doprinos dala je HEP grupa”, kazao je Barbarić.

HEP grupa je tako u 2022. ostvarila konsolidirani neto gubitak u iznosu od 5,72 milijarde kuna. Unatoč nepovoljnim okolnostima, u HEP-u su nastavili s realizacijom planova investicija od zacrtanih 400 milijuna eura godišnje, te su s ostvarene 3,4 milijarde kuna realizaciju čak i povećali za 10,5% u odnosu na 2021. Najveća investicija u tijeku je Hidroenergetski sustav Senj 2 (HES Kosinj/HE Senj 2). U sklopu projekta HES Kosinj u 2022. su počeli radovi na izgradnji prvog hidrotehničkog objekta, tunela i kanala Bakovac-Lika. Od ostalih projekata kapitalnih objekata, ističe se nastavak izgradnje visokoučinkovitog kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb (150 MWe/114 Mwt u vrijednosti 1,05 milijardi kuna), čija je gotovost do kraja godine iznosila više od 90%.

Nastavljen je i ciklus ulaganja u sunčane elektrane. U rad su puštene SE Stankovci (2,5 MW) i Obrovac (priključne snage 7,35 MW i instalirane 8,7 MW) koja je trenutačno najveća u RH. Počela je izgradnja još tri sunčane elektrane: SE Donja Dubrava (9,9 MW), Radosavci (9,9 MW) i Jambrek (5 MW). Proveden je postupak nabave za izgradnju SE Črnkovci (8,5 MW). To je prva elektrana koja će se izgraditi na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave. Proveden je i prvi stupanj nabave prema pravilima EBRD-a za projekt izgradnje SE Korlat (75MW).

U Top 10 najvećih energetskih tvrtki po prihodu su četiri iz HEP grupe: 5. HEP Proizvodnja s 5,2 milijarde kuna prihoda, 7. HEP Elektra s 5,4 milijarde te HEP ODS s 4,28 milijardi kuna prihoda. Tu je i neovisni operater prijenosa HOPS, ali koji se konsolidira s HEP grupom, a nalazi se na 10. mjestu s prihodom od 3,12 milijardi kuna.

Uz HEP-ove tvrtke, u Top10 smjestili su se i najveći slovenski energetski igrači: Petrol na 6. mjestu s 9,32 milijarde kuna prihoda ili 118% više nego 2021., te GEN-I na 9. mjestu s 3,77 milijardi kuna, ili 110% više.

Slovenska Grupa Petrol u 2022. je zabilježila rekordnih 9,5 milijardi eura prihoda od prodaje, što predstavlja rast od 91%. Ipak, poslovnu su godinu završili s minusom od 2,7 milijuna eura. Grupa je u 2022. prodala 4,1 milijun tona goriva i derivata, što je 25% više nego godinu prije, a ostatak čine druge robe i usluge. Zbog visokih nabavnih cijena svih energenata, utjecaja regulacije motornih goriva i drugih energenata te štete koju je tvrtki Geoplin Ljubljana prouzročila nedostava prirodnog plina iz Rusije, spomenuto povećanje prihoda od prodaje ne odražava se u prilagođenom bruto poslovnom rezultatu. Prihod od prodaje iznosio je 393,4 milijuna eura, odnosno 28% manje nego u 2021.

Uprava poduzeća je tijekom cijele 2022. upozoravala da regulacija negativno utječe na poslovanje Petrol grupe te posljedično na dioničare tvrtke. Kako bi nadoknadila štetu nastalu zbog reguliranih cijena goriva u 2022., što je snažno negativno utjecalo na poslovni rezultat, Uprava društva Petrol Ljubljana podnijela je prijedloge mirnog rješavanja spora Državnim odvjetništvima Republike Slovenije i Republike Hrvatske, i to u Sloveniji u iznosu od 106,9 milijuna eura, a u Hrvatskoj u iznosu od 55,9 milijuna eura.

Regulacija dovela do spora

Predsjednica Uprave Petrol Grupe, Nada Drobne Popović, istakla je da su izvanredni događaji u međunarodnom geopolitičkom i poslovnom okruženju imali snažan utjecaj na poslovnu uspješnost grupe Petrol.

“Izuzetno zahtjevna bit će i 2023. Ciljevi kojima težimo su ambiciozni, ali dostižni. U grupi Petrol nastojat ćemo da je završimo kao jedna od najvećih energetskih grupacija u regiji”, kazala je Drobne Popović te najavila da Petrol u ovoj godini planira investicije od 75 milijuna eura.

U grupi GEN-I, koja je trgovački dio slovenske elektroprivrede GEN energija, koja je pak suvlasnik NE Krško, kažu da od početka 2021. opskrbljuju kupce u Sloveniji isključivo strujom iz solarne, hidro i nuklearne energije, sve kako bi kako ubrzali zelenu tranziciju. Širenjem poslovnog modela postali su vodeći ponuđač solarnih elektrana za poslovne korisnike i vlasnika novoizgrađene solarne elektrane (ukupnih 17 MW) u Sjevernoj Makedoniji. Planovi za 2023. su još ambiciozniji, kako u pogledu izgradnje većih solarnih elektrana u široj regiji, tako i u pogledu broja malih solarnih elektrana koji bi se ove godine trebao povećati na 3000 instaliranih uređaja.

Prošle je godine GEN-I grupa ostvarila više od 4 milijarde eura prihoda, što je najviše u njezinoj povijesti. Neto dobit iz poslovanja prema nerevidiranim podacima iznosila je 29 milijuna eura, što je niže od rekordnog rezultata 2021., ali iznad očekivanja iz poslovnog plana. Spomenimo i da je aktualni slovenski premijer Robert Golob donedavno bio prvi čovjek GEN-I-a te je u tom svojstvu često boravio i u hrvatskoj podružnici.