Obveza Hrvatskih cesta je brinuti se o cijeloj mreži državnih cesta, koju čini više od 7200 kilometara. Posljednje četiri godine projektirali su više od 530 kilometara novih državnih cesta, od toga je 137 kilometara obilaznica gradova na području cijele Hrvatske, izgradili 116 kilometara novih, a rekonstruirali više od 405 kilometara cesta. U istom razdoblju Hrvatske ceste su drugi najveći naručitelj javne nabave u Republici Hrvatskoj, a što se i očituje kroz veliki zamašnjak razvoja cestovne infrastrukture.
“S ponosom napominjem kako smo u dotičnom programskom razdoblju uspjeli poboljšati i sigurnost prometa. Naime, u 2019. imali smo povećanje prometa za 13 posto, a čak 12 posto manje nezgoda sa smrtnim slučajevima. Pripremili smo i povukli 100 posto sredstva EU koja su nam bila dostupna iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”. Svakako da tu posebno mjesto zauzima most Čiovo, o kojem se pričalo više od 50 godina, a mi smo ga iz gotovo bezizlazne situacije završili. Ninski mostovi, kao dio kulturne baštine, koje je porušila velika poplava 2017., otvoreni su ove godine, na oduševljenje svih koji su ih imali priliku vidjeti.
Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta
Svaki projekt u kojem rješavamo uska grla, pogotovo oko Splita, Vodica, Rijeke ili Vinkovaca, spada u one od posebnog značenja. Kruna svih tih projekata je povijesni projekt gradnje Pelješkog mosta o kojem smo desetljećima sanjali, godinama slušali, a sad ga gradimo zahvaljujući i europskom novcu. Bio je ovo period u kojem je rad Hrvatskih cesta prepoznat i kroz priznanja kao na primjer „Rexpo 2018. Best New Investment Award“ za projekt mosta Čiovo ili nagrada čitatelja Večernjeg lista za gradnju Pelješkog mosta kao gospodarskog događaja 2019. godine. Priznanja su to svim djelatnicima Hrvatskih cesta za njihov rad”, istaknuo je Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta.
Ono što je bitno naglasiti je činjenica da su Hrvatske ceste u posljednje četiri godine u suradnji s Vladom RH provele financijsko i operativno restrukturiranje društva te digitalnu transformaciju te im zbog takve spremnosti korona kriza nije napravila trajnu štetu, dočekali su je značajno snažniji i spremniji.
“U okviru projekta „Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora“ (MARS) obavljen je pregled društva i definirane su mjere i aktivnosti kojima podižemo efikasnost. Postavili smo jasne i mjerljive ciljeve i pokazatelje kroz koje rukovoditelji prate svaku investiciju i svakog djelatnika te vjerujem da ćemo u narednim godinama dodatno unaprijediti svoje poslovanje. Nadalje, posljednjih je godina započeta i velikim dijelom provedena temeljita digitalna transformacija Društva. Definirana su četiri ključna područja transformacije: upravljanje projektima, upravljanje dokumentima, upravljanje cestovnom imovinom i poslovni informacijski sustava”, kaže Škorić i napominje kako je od početka ove godine u produkciji poslovno-informacijski sustav SAP za poslovne procese u području računovodstva i financija, kontrolinga i upravljanja projektima, upravljanja ljudskim resursima, nabave i materijalnog knjigovodstva te prodaje. Sa SAP-om su, kaže, uspjeli ostvariti sve postavljene ciljeve: osiguranje adekvatne integrirane aplikativne podrške poslovanju bazirane na globalno prihvaćenim tehnologijama i standardima, učinkovitije poslovanje te smo stvorili preduvjete i započeli izgradnju sustava poslovne inteligencije tj. naprednih analitičkih izvješća.
“Velike smo pomake ostvarili i u primjeni tzv. BIM (Building Information Modelling) tehnologije i metodologije koju implementiramo u sve faze graditeljskog procesa – planiranje, projektiranje, građenje i održavanje. Do kraja godine očekujemo nabavu i odabir izvoditelja Sustava gospodarenja cestovnom imovinom (RAMS), softvera koji će imati dvije ključne funkcije: bit će pouzdan i točan inventar podataka jednostavan za korištenje za kolnike, građevine i ostale elemente cestovne infrastrukture te ujedno i alat za procjenu, davanje prednosti i procjenu troškova budućih periodičnih potreba održavanja i sanacije, uz korištenje posljednjih dostignuća međunarodne prakse. Napomenuo bih i da smo na našoj internet stranici objavili WEB GIS portal svih javnih cesta u Republici Hrvatskoj”, kaže predsjednik Uprave Hrvatskih cesta i nadodaje da su završeni projekti podsjetnik na ostvarenja jednog uspješnog razdoblja, možda i motiv za pokretanje novih projekata, koji će još u većoj mjeri koristiti razvojni potencijal prometa u Republici Hrvatskoj.
“Pred nama je još puno posla, no zahvaljujući kontinuiranom radu državne ceste su sve sigurnije, protočnije, a izgradnjom ključnih objekata bitno podižemo kvalitetu života našim građanima. Sve napravljeno u prethodnom periodu u smislu razvoja društva i modernizacije poslovanja daje mi za pravo kad kažem da imamo potrebnu hrabrost i znanje da kroz trenutno razdoblje globalne pandemije Hrvatske ceste nastave sa uspješnim rezultatima te maksimalno koristeći EU sredstva iz novog programskog razdoblja ostanu jedan od pokretača gospodarstva u Republici Hrvatskoj”, zaključuje Škorić.
