Tomislav Sokol, član Europskog parlamenta i profesor sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa, govori o trenutnom stanju u EU i položaju mladih.
1. Svijet je prošao kroz pandemiju, Europa svjedoči oružanim sukobima, prijeti nova ekonomska kriza. Smatrate li da se Europska unija dobro snašla u ovim izazovima?
Istina je da na početku devetog institucionalnog saziva Europskog parlamenta nitko nije mogao zamisliti s kojim ćemo se sve izazovima suočiti. Pandemija uzrokovana bolešću COVID-19, agresija na Ukrajinu koja je u bitnom izmijenila geopolitičku situaciju u svijetu i energetska kriza praćena inflacijom zahtijevaju od Europske unije da djeluje odlučno, efikasno i brzo. S tim u vezi treba istaknuti da su ove krize, unatoč složenom zakonodavnom postupku, pokazale da Europska unija može i u okviru postojećeg uređenja, građanima isporučiti kvalitetno zakonodavstvo i brzo donositi važne političke odluke. Sjetimo se samo EU digitalnih COVID potvrda koje su zaživjele u rekordnom roku i ipak omogućile slobodnu kretanja jedinstvenim tržištem, što je bilo naročito važno za hrvatski turizam. Također, odluka Unije o zajedničkoj nabavci cjepiva protiv bolesti COVID-19 omogućila je postizanje željene razine procjepljivanja u Europskoj uniji, u isto vrijeme u jače i slabije razvijenim državama članicama. Naravno, lekcije iz pandemije su naučene i Europska unija prilagodila je čitav niz zakona uvjetima kriza tako da sada stvaramo Europsku zdravstvenu uniju koja će biti otpornija na prekogranične prijetnje zdravlju, a upravo radimo i na Instrumentu jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve (SMEI). Ciljevi tog okvira za upravljanje krizama su zaštita slobodnog kretanja robe, usluga i ljudi i jamčenje dostupnosti bitne robe i usluga u budućim kriznim situacijama.
2. U društvu ima onih koji se ne slažu s trenutnom politikom EU. Neki smatraju da će se trenutna politika negativno odraziti na EU i ojačati euroskepticizam. Kako to komentirate?
Digitalne tehnologije i društvene mreže omogućile su brzo informiranje građana o ključnim politikama Europske unije i povećale su razinu sudjelovanja građana u kreiranju europskih politika. Međutim, paralelno se povećavao i broj dezinformacija u digitalnom prostoru koje kontinuirano kontaminiraju javni prostor. To naravno pogoduje i razvoju euroskepticizma. S druge strane, uvjeti krize zahtijevali su donošenje nekad i ne baš popularnih mjera ali tome unatoč, euroskepticizam nije i neće biti dominantna politička doktrina u Europskoj uniji. Upravo su krize pokazale da Europska unija jamči sigurnost građana. Primjerice, nakon pojave pandemije, građani su se izjasnili da nedvojbeno žele veću prisutnost, a usudio bih se reći i nadležnost, Unije u području zdravstvenih politika.
3. Kako komentirate status kandidata BiH? Ima li EU dovoljnu snagu/privlačnu moć da se potrebne promjene u BiH stvarno i dogode?
Snažna prisutnost Europske unije ključna je za stabilnost jugoistoka Europe. Stoga ohrabruje da je Europska komisija uvjetno preporučila status kandidata za Bosnu i Hercegovinu. S tim u vezi pozdravljam i odluke Visokog predstavnika Schmidta kojima su nametnute izmjene izbornog zakonodavstva i Ustava Federacije BiH i onemoćemo isključivanje legitimnih predstavnika hrvatskog naroda iz izvršne vlasti. Međutim, sustavna reforma izbornog zakonodavstva koja će do kraja osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda tek treba uslijediti i o njoj će ovisiti dinamika europskih integracija BiH. Nedopustivo je da Bošnjaci i dalje biraju lažnog hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo BiH. Europska unija mora ostati snažno angažirana u Bosni i Hercegovini koja je u konačnici i domovina brojnih građana koji su ujedno i državljani Europske unije.
4. Kako komentirate izjavu Olafa Scholza da je potrebna reforma EU kako bi mogla narasti na broj 30-36 članica te da se treba napustiti dosadašnji model jednoglasnog donošenja odluka. Hoće li to, u slučaju takve promjene, narušiti odnos snaga malih i velikih članica EU?
Sigurno je da politika proširenja Europske unije mora ostati otvorena za države koje baštine europske vrijednosti i da je ono važan vanjskopolitički mehanizam Europske unije. U tom smislu ohrabruju političke poruke koje idu u tom smjeru. Naime, u interesu je Hrvatske da BiH bude članica Europske unije. Međutim, u ovom trenutku nikako ne bih licitirao s nagađanjima na koliko se članica Europska unija može proširiti jer to ponajprije ovisi o spremnosti država da usvoje pravni okvir i standarde Europske unije. Što se tiče jednoglasnosti u odlučivanju, Hrvatskoj nije u interesu da se ona ukine. Naime, jednoglasnost omogućuje državama članicama, a naročito onima manjima, da očuvaju svoje vitalne interese u posebno osjetljivim pitanjima vanjske politike, obrane, poreza te socijalne politike i u skladu s time glasujem i u Europskom parlamentu svaki put kad se pitanje jednoglasnosti stavi na dnevni red. Uostalom, vjerujem da uz dovoljno političke volje i postojeći model odlučivanja može odgovoriti na sve izazove.
5. Član ste EP-a te istovremeno radite s mladim generacijama u nastavi. Kako studenti vide budućnost EU? Razlikuju li se njihova shvaćanja od stavova tvoraca politika EU?
U pravilu kada počnu slušati kolegije, studenti ne znaju puno o europskim institucijama, o tome koja je uloga Europskog parlamenta ili koja je razlika između Vijeća Europske unije, Vijeća Europe i Europskog vijeća. To zapravo nije ohrabrujući pokazatelj, ali zato smo tu da ih naučimo. Naime, otprilike 70 % zakona koje donose države članice zapravo su usuglašeni na europskoj razini što jasno pokazuje da Europska unija izravno utječe na svakodnevni život građana.
Erasmus program, preko kojeg studenti sudjeluju na našem studiju, financiran je iz europskog proračuna. Dakle, jako je važno da naši studenti uče o europskim institucijama, politikama EU, europskom proračunu, o različitim programima i mogućnostima koji im se nude ali i slobodnom kretanju koje im Europska unija jamči. Zato je program koji podučavamo relevantan i važan. Nakon svladanog sadržaja, studenti znaju puno više o tome što je EU i kako funkcionira nego što su znali na početku izučavanja kolegija.
6. S kojim izazovima se mladi u EU najviše nose? Adresirate li neki od tih problema tijekom svog mandata?
Mladi ljudi u EU suočavaju se s brojnim izazovima. Prije svega tu je pitanje životnog standarda koji je narušen zbog inflacije uzrokovane energetskom krizom, potom pitanje sigurnosti, ali i izazovi ograničenja slobodnog kretanja kojima smo svjedočili zbog pandemije uzrokovane bolešću COVID-19. Dakle, puno je tu izazova s kojima se mladi suočavaju, a nikako ne smijemo zaboraviti ni problem nezaposlenosti.
U konačnici to je zapravo ono što studente pokušavamo naučiti – što mogu učiniti i koje im mogućnosti EU daje u pogledu zapošljavanja, u smislu pokretanja vlastitog posla, u smislu slobodnog kretanja i rada, života i studiranja u različitim državama članicama. Dakle, mislim da je cjelokupni izvedbeni plan izuzetno koristan za mlade jer im omogućuje da na praktičan način spoznaju koje su prednosti Europske unije i što Europska unija čini za njih.
7. Koje vrijednosti ili segment razvoja i djelovanja EU smatrate da je najbitnije prenijeti mladim generacijama?
Činjenica je da Europska unija obuhvaća svaki segment našeg života. Međutim mlade je najvažnije naučiti o dobrobitima slobodnog kretanja i unutarnjeg tržišta, tržišnim slobodama i mogućnostima koje im stoje na raspolaganju u pogledu putovanja i studiranja. Također, važno im je prenijeti osjećaj predanosti poštivanju osnovnih vrijednosti kao što su demokracija, vladavina prava, ljudska prava i solidarnost.
Stoga, mislim da je podučavanje navedenih vrijednosti, ali i prezentiranje konkretnih tema vezanih uz EU kao što su unutarnje tržište, tržišno natjecanje, monetarna politika, proračun, socijalna politika, politika zaštite okoliša itd. nešto što je za mlade ljude od iznimne važnosti i u njihovom neposrednom interesu. Svakako posebno valja spomenuti i obrazovnu politiku kao važnu sastavnicu u ukupnim politikama Europske unije. Recimo, međunarodnim studentima omogućeno je sudjelovanje u našim izvedbenim programima upravo zahvaljujući obrazovnoj politici Europske unije i programu Erasmus.
Dakle, osim što studente podučavamo načelima i vrijednostima na kojima se Unija temelji, podučavamo ih i o konkretnim politikama koje proizlaze iz spomenutih načela.
8. Možete li nam reći nešto više o ORPHEUS projektu i vašem kolegiju na ZSEM-u?
Ideja projekta ORPHEUS je studentima pružiti znanje o funkcioniranju Europske unije. Uz to, cilj je projekta prenijeti studentima i povijesni kontekst stvaranja Europske unije jer se bez poznavanja povijesnih činjenica ne mogu u potpunosti razumjeti europske integracije.
Nadalje, studente podučavamo o europskim institucijama, njihovim nadležnostima i načinu donošenja odluka na europskoj razini. Uz to, kao što sam ranije kazao, učimo ih o razlikama između institucija koje imaju sličan naziv ali kojima su osnivački ugovori dali različite uloge, kao što su Europsko vijeće i Vijeće Europske unije. Dodatno, učimo ih o pravnom sustavu EU, dakle uredbama i direktivama koje su primjenjive u državama članicama i na kojima se temelji više od 70% pravnih propisa koje države članice donose – dakle 70% nacionalnih zakona zapravo su prenošenje odredbi koje su usuglašene na europskoj razini.
Također, učimo ih i o ekonomskom dijelu – četiri slobode kretanja koje su temelj unutarnjeg tržišta, pravu tržišnog natjecanja i pravilima o državnim potporama.
Uz to, podučavamo i o proračunu EU-a, različitim programima kohezijske politike, programu Obzor, ali i o Erasmusu koji sam već spomenuo. Na kraju, izučavamo i ostale važne politike EU-a poput zajedničke poljoprivredne politike i politike zaštite okoliša.
Time pokušavamo studentima dati jasan pregled koji pokriva sve bitne segmente ili najvažnije momente europskih integracija koje su horizontalno prisutne u svim politikama EU. Na primjer, slobodno kretanje je nešto što je horizontalno prisutno u svim politikama EU.
9. Jedan od ciljeva projekta je potaknuti svojevrsnu renesansu europskih zajedničkih vrijednosti i aktivno europsko građanstvo. Kako projekt ORPHEUS tome pridonosi kroz rad s mladima?
Dobro ste to primijetili, ciljevi projekta ORPHEUS jesu potaknuti renesansu europskih vrijednosti, a dodao bih i putem prenošenja znanja oplemeniti europski način života. Europa je oduvijek bila kolijevka znanosti i kulture, a važno je da upravo prenošenjem znanja i temeljnih europskih vrijednosti pripremamo mlade generacije za preuzimanje vodećih uloga u društvu. To u konačnici jamči uspjeh europske ideje država koje su ujedinjene u svojoj različitosti.
Foto: ZŠEM
Foto: ZŠEM
