Vladina odluka iz rujna da sav raspoloživi plin iz domaće proizvodnje Ina mora prodati HEP-u po cijeni od 41 euro po megavatsatu, što je daleko ispod tržišne cijene, ali više od proizvođačke, u dogledno se vrijeme neće odnositi baš na sto posto količina već 92 posto. Pojašnjavajući ovotjednu izmjenu uredbe ministar gospodarstva Davor Filipović rekao je jučer da bi u slučaju sedam fiksnih ugovora Ine s kupcima jednostrano raskidanje potencijalno značilo moguće tužbe (tih kupaca prema Ini, a onda Ine prema državi), a time i više štete nego koristi.

Traže podizanje proizvodnje

“Pokušava se podići nekakva bura, pa da malo stanemo na loptu”, poručio je podcrtavajući još jednom kako se tu radi o samo osam posto raspoloživog domaćeg plina te kako će po isteku tih ugovora Ina biti u obvezi sav taj plin transferirati HEP-u. O kojim se kupcima radi i kada istječu ugovori, pitanja su za Inu, kaže, ali barem jedan od njih istječe iduće godine.

U svakom slučaju, za sve bolnice, škole, fakultete, vrtiće i slične institucije osiguran je hrvatski plin po cijeni od 41 eura, što je i dalje daleko ispod tržišnih cijena, ali više od proizvođačke, pa Ina time neće biti u gubitku. Odluka o izmjeni uredbe danas stupa na snagu, a distributeri koji imaju gubitke moći će se javiti HEP-u da kupe odnosno preuzmu te količine plina. Vlada je, usto, Ini naložila i podizanje proizvodnje plina za 10 posto, podsjetio je ministar.

Zadnjih dana je cijena plina na svjetskim burzama pala, dijelom i zbog toga što su sva skladišta u Europi puna.

“Europa plaća cijenu plina kao da je nestašica, a nestašice nema, plina je dovoljno na tržištu. Glavni problem su špekulatni. Nadamo se da će se u razdoblju ispred nas situacija stabilizirati”, ocijenio je Filipović.

Budući da već duže vrijeme Vlada intervenira i u području cijena goriva ograničavanjem maksimalne cijene naftnih derivata, potvrdio je da se s tim u vezi razgovaralo s Inom i Petrolom, a za danas je najavio i sastanak s predstavnicima malih distributera. Nikome iz industrije nije, kaže, drago što ograničavamo cijene, ali to činimo da pomognemo građanima i gospodarstvu, a toga su svjesni i predstavnici naftne industrije. Sigurnost opskrbe je priotitet i ona je neupitna, naftnih derivata će biti. A kako je plinska afera potencirala i razgovore o promjeni načina upravljanja Inom, upitan o tome Filipović je konstatirao da se on mora mijenjati jer “da je on valjao, nikada se ovako nešto ne bi dogodilo”.

Ipak, za skoru obustavu rada postrojenja u riječkoj rafineriji (od studenoga do travnja) ima razumijevanja. Razgovarao je o tome s Upravom Ine, a ključnim ističe da opskrba nije upitna te da građani neće plaćati skuplje dizel i benzin jer rafinerija neće raditi pet mjeseci.

Opskrba nije upitna

“Važno je da se remont odradi. Rafinerija sada koristi vakuumsko plinsko ulje, koje se dobavlja iz Rusije. Do kraja iduće godine se može koristiti, a ako se ne napravi remont, ući ćemo u probleme da rafinerija uopće radi jer se to ulje neće moći nabaviti”, kaže.

Ina ja pak jučer objavila da je potpisala ugovor o revolving kreditu vrijednosti 300 milijuna eura s klubom domaćih i inozemnih banaka iz osam bankarskih grupacija. Kako su izvijestili iz kompanije, kredit će se koristiti u opće korporativne svrhe, uključujući investicije. Novim aranžmanom zapravo je refinanciran revolving kredit iz prosinca 2018. okvirnog iznosa od 300 milijuna američkih dolara. Nakon što je krajem 2021. izdala dvije milijarde kuna vrijednu obveznicu uz prinos neznatno ispod 1% (i fiksnu kamatnu stopu od 0,875%), o cijeni novog aranžmana financiranja u Ini kažu tek da je ugovoren uz vrlo konkurentne uvjete.