Duboko pod našim nogama krije se veliki, ali zasada neiskorišteni energetski potencijal – geotermalna energija. Prisutna je 24 sata dnevno i može se efikasno koristiti bez obzira na vremenske uvjete, doba godine i dio dana. No, dok brojne zemlje obilato koriste geotermalnu energiju, u hrvatskom energetskom miksu ona zauzima zanemariv udio. Jedina geotermalna elektrana izgrađena kod Bjelovara snage 10 MW više nije u funkciji. Za usporedbu, globalni kapaciteti proizvodnje geotermalne energije krajem 2024. godine iznosili su 16.873 MW.
Veliki potencijal
Geopolitička neizvjesnost koja i dalje snažno utječe na energetska tržišta osvijestila je važnost opskrbe energijom i otpornosti energetskog sustava. U tom kontekstu, i u Hrvatskoj se sve snažnije govori o važnosti iskorištavanja geotermalne energije, pogotovo s obzirom na visoki potencijal. Naime, Agencija za ugljikovodike procjenjuje da u panonskom djelu Hrvatske imamo 1000 MW kapaciteta za geotermalnu energiju. O kakvom je potencijalu riječ govori podatak da geotermalne elektrane na Islandu, državi koja je jedna od predvodnica u toj tehnologiji, imaju ukupni kapacitet od oko 750 MW.
GTE Zagocha kod Slatine
Trenutno najrazvijeniji projekt geotermalne elektrane je GTE Zagocha u općini Čađavica kod Slatine. Riječ je o investiciji iza koje stoji tvrtka ENNA Geo koja posluje u sastavu ENNA grupe i bavi se isključivo razvojem projekata koji za cilj imaju iskorištavanje geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Na lokaciji u Čađavici nakon dugotrajnog i skupog istraživanja početkom ožujka ove godine uspješno je obavljeno proizvodno testiranje razradne bušotine čime je potvrđen veliki geotermalni potencijal eksploatacijskog polja Slatina 2. Riječ je o najdubljoj geotermalnoj bušotini u Hrvatskoj u kojoj je na dubini od 4582 metra pronađena voda pogodna za proizvodnju električne energije, uz temperaturu na dnu bušotine od 202 stupnja. Prema planu investitora, za nekoliko godina na tom mjestu niknut će geotermalna elektrana Zagocha.
Najrazvijeniji geotermalni projekt u RH
GTE Zagocha s kapacitetom od 20 MWe predstavlja trenutno najveći projekt ORC (Organic Rankine Cycle) elektrane u Europskoj uniji. Riječ je o tehnologiji koja jamči zatvoreni, a time i najčišći sustav proizvodnje električne energije u kojem se koristi topla voda koja se nalazi u unutrašnjosti Zemlje ispod same lokacije elektrane. Voda koja dolazi na površinu iskorištava se kroz geotermalnu elektranu i predaje svoju toplinu radnom mediju koji generira električnu energiju. Ohlađena voda na oko 70 stupnjeva reinjektira se kroz utisne bušotine nazad u ležište. Za ovaj kružni proces najvažniji je tlak u ležištu koji uvjetuje proizvodnju, a dokazano je da geotermalno ležište, ako se sve radi po pravilima struke, može biti aktivno više od 45 godina.
GTE Zagocha trenutno je najrazvijeniji geotermalni projekt u Hrvatskoj, s ishođenim energetskim odobrenjem, ugovorom o eksploataciji na 25 godina (s mogućnošću produženja) i dozvolom za pridobivanje geotermalnih voda. To su tri finalna dokumenta s kojima se ide u fazu eksploatacije. No, Ivana Ivančić, direktorica tvrtke ENNA Geo, upozorava da su geotermalni projekti izuzetno skupi i dugotrajni te da je od ključne važnosti uspostava sustava poticaja, odnosno garantiranih otkupnih cijena električne energije.
Europske zemlje potiču geotermalne projekte
Ovi projekti ne mogu se realizirati bez sustava poticaja i potpora. U Hrvatskoj zakonodavni okvir postoji, na snazi je premijski model i to je dobar model koji je prisutan u većini europskih zemalja. No, već više od tri godine nije raspisan javni poziv za dodjelu tržišne premije. Ovo je skupa tehnologija, Njemačka ima novi state-aid program gdje oni sufinanciraju geotermalne elektrane na period od 20 godina sa zajamčenom cijenom od 252 eura po MWh. Italija daje zajamčenu cijenu na 25 godina od 200 eura po MWh. Ako Hrvatska želi geotermalnu energiju u elektroenergetskom miksu do 2030. godine, nužno je da ove godine budu raspisane kvote za geotermu, jer bez premijskih ugovora geotermalni projekti nisu bankabilni i ne mogu se dalje razvijati – upozorava Ivančić. Dodaje da Republika Hrvatska treba usvojiti novi Nacionalni energetski i klimatski plan koji će osigurati dovoljno kvota za razvoj tekućih geotermalnih projekata kao i novi Program državnih potpora u sklopu kojeg se objavljuju Feed-in Premium natječaji. Sustav zajamčenih cijena, tzv. feed-in je i najzastupljeniji mehanizam potpore u Europi koji se koristi u državama koje imaju najviše instaliranih postrojenja koje koriste obnovljive izvore energije.
Projekt u Babinoj Gredi
“Takav mehanizam je nužan za razvoj projekata jer je investicija u geotermalnu elektranu daleko veća u odnosu na vjetar i solar, a povrat investicije je duži. Cijena realizacije geotermalne elektrane po MW-u priključne snage je 8,1 milijun eura. Za usporedbu, za solare iznosi 0,5 milijuna eura, a za vjetroelektrane 1,3 milijuna eura. Investicija u jednu bušotinu iznosi oko 15 milijuna eura, a na jednom istražnom polju u pravilu su četiri ili više bušotina. A geotermalni projekti nisu u mogućnosti privući financiranje banaka u fazi istraživanja, već tek kada prođe ta rizična, ali izuzetno skupa faza”, kaže Ivančić. Istražnu fazu u cijelosti stoga financira investitor, a upravo zbog velikog početnog ulaganja kao investitori u geotermalne projekte pojavljuju se samo velike tvrtke. ENNA Geo dio je ENNA grupe, domaćeg poslovnog sustava koji u fokusu ima obnovljive izvore energije i logistiku. Uz Zagochu, ENNA Geo kroz projektnu tvrtku Geo Power Babina Greda razvija i projekt geotermalne elektrane kod Babine Grede. Polja Babina Greda 1 i 2 su trenutno u različitim stadijima istražne faze. Za polje Babina Greda 1 potpisan je Ugovor o eksploataciji, dok je na polju Babina Greda 2 potrebno izraditi istražnu bušotinu što se očekuje krajem ove godine. Plan je razvijati oba polja i izgraditi geotermalnu elektranu priključne snage 15 MWe.
Nova elektrana 2028.?
Projekt GTE Zagocha u puno je višoj fazi razvoja nego Babina Greda te bi, tvrdi Ivančić, elektrana mogla biti puštena u pogon krajem 2028. godine, ako će premijski natječaj biti raspisan do kraja ove godine. Pritom napominje kako već godinu i pol dana imaju svu potrebnu dokumentaciju, ali još uvijek čekaju da HROTE (Hrvatski operator tržišta energije) raspiše javni poziv. A svako odgađanje javnog poziva, odgađa i realizaciju samog projekta.
“Mi bez premijskog modela ne možemo naručiti opremu za elektranu koja se čeka minimalno 18 mjeseci, a ne možemo naručiti ni transformator kod Končara koji se čeka dvije i pol godine. Nama svaki taj mjesec neobjavljivanja projekt gura u budućnost”, upozorava Ivančić i objašnjava da je razvoj projekta geotermalne elektrane u interesu države i lokalne zajednice jer donosi niz prednosti.
Prednosti geotermalne elektrane
“Prema dozvoli za eksploataciju, kada elektranu pustimo u pogon, mi smo dužni 5 posto prihoda vraćati lokalnoj zajednici. Od toga iznosa 40 posto dodjeljuje se općini, 40 posto državi i 20 posto županiji. Konkretno, u slučaju naše elektrane govorimo o zajamčenih 600.000 eura godišnje za općinu Čađavica idućih 12 godina, te dodatnih 28 godina određeni iznos ovisno o prihodima same elektrane. Također, govorimo i o dodatnom zapošljavanju jer su za nesmetan rad elektrane potrebni stručnjaci različitih profila koji će raditi u samoj elektrani”, napominje Ivančić.
Idealan obnovljivi izvor
Uz to, velika prednost geotermalnih elektrana u odnosu na ostale obnovljive izvore poput sunca i vjetra je što je proizvodnja energije stalna, 24 sata na dan, 365 dana u godini jer ne ovisi o vremenskim uvjetima pa tako unatoč manjim priključnim snagama, u odnosu na vjetroelektrane i solarne elektrane, geotermalne elektrane proizvode daleko najviše električne energije među obnovljivim izvorima energije. Zbog konstantnog rada, geotermalna energija idealna je za uravnoteženje elektroenergetskog sustava koji priključuje sve više nestabilnih obnovljivih izvora. Geotermalna elektrana može gotovo u realnom vremenu spuštati ili dizati kapacitet proizvodnje električne energije sa 100 posto na 30 posto kapaciteta, ovisno o potrebama elektroenergetskog sustava. Uz to, zauzima najmanje površine u odnosu na priključnu snagu; primjerice 10 puta manje površine nego solarna elektrana iste snage. Uz to, geotermalna energija je obnovljiva, jer se nakon iskorištavanja topline iz proizvedene vode, ohlađena voda ponovo utiskuje u ležište, iz kojega je i bila proizvedena, gdje će se ponovo ugrijati i polako migrirati prema proizvodnoj bušotini.
Veliki potencijal
Dok Europa traži ravnotežu između održivog razvoja i zaštite okoliša s jedne te dostupne energije s druge strane, Hrvatska ima veliku priliku iskoristiti svoje prirodne resurse. Na jugozapadnom dijelu Panonskog bazena, koji pokriva veći dio kontinentalne Hrvatske i gdje se ujedno nalazi najveći broj nalazišta ugljikovodika, nalaze se geološke strukture povoljne za akumulaciju fluida u podzemlju. No, projekti razvoja geotermalnih elektrana financijski su skupi i tehnološki složeni s obzirom da je riječ o spoju naftno-rudarskih radova na velikim dubinama i objektima s energetskim postrojenjima i infrastrukturom.
U Hrvatskoj je malo investitora koji su sposobni financirati tako velike projekte, zbog čega je od ključne važnosti da Vlada, ulagači i cijela industrija vezana uz energetiku surađuju u oslobađanju toga potencijala.
“Vijek trajanja geotermalne elektrane je dulji od 40 godina. To su projekti za budućnost koji nam osiguravaju energetsku neovisnost i stalno dostupnu energiju, ali bez fosilnih goriva”, zaključuje direktorica Enne Geo Ivana Ivančić.
Sadržaj omogućila ENNA grupa
