Revizija za cilj ima usklađivanje financijskih izvještaja sa zakonodavnim okvirom čime se ujedno dobiva i realna slika poslovanja. Hrvatska revizorska komora objavila je 29. kolovoza 2022. godine prijevode međunarodnih revizijskih standarda i standarda upravljanja kvalitetom. Naime, Odlukom Upravnog vijeća Hrvatske revizorske komore usvojeni su prijevodi izmijenjenih međunarodnih revizijskih standarda i standarda za upravljanje kvalitetom.

Kako pojašnjavaju Hrvatska revizorska Komora, temeljem članka 101. stavka 1. točke 1. i 3. ima javne ovlasti prevoditi i objavljivati na hrvatski jezik Međunarodne revizijske standarde, osim ako je te standarde usvojila Europska komisija te prevoditi i objavljivati etičke standarde računovodstvene struke koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC).

“Ovlašteni revizori, kao dio obveze stalnog stručnog usavršavanja, iz članka 14. stavka 1. Zakona o reviziji, prate izmjene zakonske regulative i profesionalnih standarda u obavljanju revizijske profesije. Hrvatska revizorska Komora kroz provedbu seminara u okviru programa stalnog stručnog usavršavanja upoznaje ovlaštene revizore kroz praktične primjere s aktualnostima u izmjeni zakonske i profesionalne regulative te im tako daje podršku u implementaciji i primjeni iste na obavljanje usluga zakonske revizije i drugih revizorskih usluga u revizorskom društvu”, kažu u Komori.

Riječ je, s jedne strane, o izmijenjenom Međunarodnom standardu upravljanja kvalitetom (MSUK) 1, koji regulira područje upravljanja kvalitetom za društva koja obavljaju reviziju ili uvid u financijske izvještaje, ili druge angažmana s izražavanjem uvjerenja ili povezane usluge.

Ako revizijsko društvo obavlja bilo koji od tih angažmana, primjenjuje se ovaj MSUK i sustav upravljanja kvalitetom koji je uspostavljen u skladu sa zahtjevima ovog MSUK-a. Time se omogućuje društvu dosljedno obavljanje svih takvih angažmana te izdavanje primjerenog izvješća kao produkt procesa revizije.

Stupa na snagu za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma, jednako kao i posve novi Međunarodni standard upravljanja kvalitetom (MSUK) 2 koji uređuje imenovanje i prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana. Pored toga, MSUK 2 uređuje i odgovornosti pregledavatelja kvalitete angažmana koje se odnose na obavljanje i dokumentaciju pregleda kvalitete angažmana.

Sustav upravljanja kvalitetom

Pristup MSUK 1 je utvrditi ciljeve kvalitete, utvrditi rizike za postizanje tih ciljeva kvalitete te u konačnici oblikovati i implementirati reakcije kako bi riješili rizike kvalitete. MSUK 1 kaže kako se u primjeni pristupa koji se temelji na riziku treba prilagoditi veličini revizorskog društva te također vrstama angažmana koje to društvo obavlja. Naime, pravila jesu ista, ali će veće revizorsko društvo koje provodi više revizija društava od javnog interesa npr. morati imati složeniji i formalniji sustav od malog revizorskog društva koji uglavnom obavlja uvide ili neke druge jednostavnije angažmane s izražavanjem uvjerenja.

Postojeći Međunarodni standard upravljanja kvalitetom 1 (MSUK 1) koji se sad zamjenjuje s MSUK 1, ukratko, bio je jednostavniji i imao je drugačiji koncept, dok je MSUK 1 sveobuhvatniji, proaktivniji i fokusiran na sustav upravljanja kvalitetom na razini revizijskog društva, a ne samo na kontrolu kvalitetu kao prethodni standard. To samo po sebi govori o intenciji regulatora da se poveća fokus na kvalitetu revizorskih društava i izdanih revizorskih izvješća, a u skladu s kontinuiranim napredovanjem revizorske metodologije, ažuriranjem revizijskih standarda i općenito napretkom revizorske profesije.  MSUK 1 prije svega se odnosi na društva koja se bave djelatnošću revizije, jer s obzirom na to da je revizija usluga od javnog interesa koja pruža uvjerenje trećim stranama – investitorima i svim korisnicima revidiranih GFI, cilj je ovih izmjena da se društvo fokusira na oblikovanje, implementaciju i funkcioniranje takvog sustava upravljanja kvalitetom unutar organizacije revizora, koji će osigurati da se isporuči primjereno revizorsko izvješće na kraju.

Za potrebe ovog MSUK-a, sustav upravljanja kvalitetom uređuje sljedećih 8 komponenti: proces procjene rizika u društvu, upravljanje i vodstvo, relevantne etičke zahtjeve, prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentima i posebnih angažmana, obavljanje angažmana, resurse, informiranje i komunikaciju te proces monitoringa i otklanjanja nedostataka. Pojednostavljeno, važno je kako samo vodstvo gleda na kvalitetu jer će takva biti i okolina unutar samog revizorskog društva, zatim je bitno da se implementiraju svi važeći etički zahtjevi koji će osigurati neovisnost revizora, uključujući i proces prihvaćanja novih ili zadržavanja postojećih klijenata. Također važno je da društvo osigura dovoljne ljudske, tehnološke i intelektualne resurse koji će biti uključeni u provođenje angažmana.

Novi MUSK 2

Novost predstavlja MSUK 2 za područje  pregledavatelja kontrole kvalitete koji je za to zadužen. MSUK 2 se primjenjuje na sve angažmane za koje je potrebno obaviti pregled kvalitete angažmana u skladu s MSUK-om 1. Temelji se na pretpostavci da društvo podliježe MSUK-u 1 ili nacionalnim zahtjevima koji su barem jednako toliko zahtjevni, a treba ga čitati zajedno s relevantnim etičkim zahtjevima. Naime, pregled kvalitete angažmana na razini angažmana obavlja pregledavatelj kvalitete angažmana u ime društva, dok se vrsta, vremenski raspored i opseg postupaka pregledavatelja kvalitete angažmana razlikuju ovisno o vrsti i okolnostima angažmana ili subjekta. Na primjer, postupci pregledavatelja kvalitete angažmana vjerojatno bi bili manje opsežni za angažmane koji uključuju manji broj značajnih prosudbi koje je donio angažirani tim.

Međutim, u svim situacijama u kojima je obavezno imenovati pregledavatelja kontrole kvalitete, MSUK 2 je bitan, jer se fokusira na kriterije koje pregledavatelj treba ispunjavati. Drugim riječima, po utvrđenim kriterijima posrijedi je osoba odgovarajućih kompetencija koja ispunjava relevantne etičke zahtjeve odnosno osoba koja ima dovoljno iskustva da može provesti dodatnu kontrolu kvalitete.

Sveukupno, pak, cilj svakog revizora je upravljati kvalitetom na razini angažmana kako bi se dobilo razumno uvjerenje o ostvarenoj kvaliteti da je revizor ispunio odgovornosti i obavio reviziju u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima te da je objavljeno revizorsko izvješće primjereno u danim okolnostima.

Revizorsko društvo mora pregledati dokumentaciju u primjerenim vremenskim točkama uključujući revizijsku dokumentaciju koja se odnosi na značajna pitanja, prosudbe i ostala pitanja koja su relevantna za odgovornost društva.

Angažirani tim odgovoran je za upozoravanje društva na rizike kvalitete te implementiranje reakcije koja je primjenjiva na revizijski angažman. Također, potrebno je utvrđivanje hoće li se oblikovati i implementirati reakcije na razini angažmana povrh onih koje su određene u politikama ili postupcima društva. Bitna je i komunikacija od strane angažiranog revizijskog društva za potporu u oblikovanju, implementaciji i funkcioniraju kvalitete u društvu.

Zašto je važan odabir kvalitetnog revizorskog društva?

Frane Garma, direktor tvrtke Confida

Frane Garma, član Suda časti Hrvatske revizijske komore i direktor u Confida – revizija d.o.o. naglašava kako je pružanje snažne i neovisne revizije ključ za jačanje povjerenja između poduzeća i dionika. Fokus revizije uvijek je na poduzeću, a individualnom prilagodbom dolazi do razvoja i održivijih poduzeća.

Confida Hrvatska je međunarodna savjetodavna, konzultantska i revizorska tvrtka čije područje stručnosti djeluje na lokalnoj i međunarodnoj razini, pružajući usluge i poznavajući porezno-pravne, revizijske i računovodstvene propise. U globaliziranom gospodarstvu savjetuju klijente iz svih područja poslovanja i svih razvojnih faza. Njihov tim stručnjaka nudi optimalna rješenja i široko međunarodno iskustvo te je za uspjeh zaslužna visoka razina usluga i izuzetne tehničke vještine te znanje njihovog tima.

Posljednjih godina naglasak je upravo na kvaliteti izvješćivanja zbog sve većih zahtjeva dionika pa Garma napominje da ono sadrži cijeli niz raznih kategorija – od financija i kvalitete upravljanja pa sve do utjecaja poduzeća na okoliš, zaposlenike i društvo. Revizijska društva moraju mijenjati svoje pristupe s obzirom na česte promjene kako bi zadovoljile visoke standarde.

Upravo u tom kontekstu velik je značaj izmijenjenih međunarodnih revizijskih standarda jer uređuju posebne odgovornosti revizora za upravljanje kvalitetom na razini angažmana za reviziju financijskih izvještaja i povezane odgovornosti angažiranog partnera, budući da sustav društva za upravljanje kvalitetom i uloga angažiranih timova za cilj ima oblikovati, implementirati i održavati funkciju sustava upravljanja kvalitetom za revizije ili uvide u financijske izvještaje.

Međunarodni standardi upravljanja kvalitetom moraju se primijeniti na sve usluge koje su uređene IAASB-ovim standardima za angažmane. Taj standard uređuje odgovornost društva u vezi s prihvaćanjem i nastavljanjem odnosa s klijentima i određenih angažmana. Revizor ima brojne odgovornosti u vezi s relevantnim etičkim zahtjevima, uključujući one koji se odnose na neovisnost, u kontekstu prihvaćanja nekog revizijskog angažmana te sve dok su unutar kontrole revizora.

Važnost revizijske dokumentacije služi za svrhe poput pomaganja angažiranom timu u planiranju i obavljanju revizije, pomaganje članovima angažiranog tima odgovornima za nadziranje u usmjeravanju i nadziranju revizijskog posla i u ispunjavanju svoje odgovornosti pregledavanja, omogućavanje angažiranom timu da bude odgovoran za svoj rad kao i neizbježno čuvanje zapisa o pitanjima od trajnije važnosti za buduće revizije. Za potkrepljivanje revizorova mišljenja i izvješća nužan je revizijski dokaz, a dobiva se revizijskim postupcima obavljenim tijekom odvijanja revizije.