Ante Odak, član Uprave RBA Hrvatska, govori o tržišnom okruženju, rastu temeljnih kamatnih stopa te alternativama i proizvodima koje nudi bankarski sektor u cilju postizanja financijske stabilnosti.
U kontekstu trenutnog tržišnog okruženja, kako su promjene u kamatnim stopama utjecale na financijski krajolik, posebno s obzirom na odlazak s negativnih kamatnih stopa?
Europska središnja banka povećala je temeljne kamatne stope za 4,5% u razdoblju od samo 14 mjeseci s ciljem snižavanja stope rasta cijena u Euro području na ciljanu razinu.
Rast temeljnih kamatnih stopa prenosi se na cijene kapitala na financijskim tržištima. Dužnički instrumenti izdaju se u pravilu s fiksnim prinosom. Stoga, nova izdanja u izmijenjenim tržišnim uvjetima imaju značajno više prinose od izdanja iz razdoblja povijesno niskih kamatnih stopa. Posljedično, cijena financijskih instrumenata s fiksnim prinosom izdanih u razdoblju niskih kamatnih stopa trpi značajna umanjenja. Zato smo u razdoblju najbržeg rasta kamatnih stopa u drugom polugodištu 2022. godine svjedočili značajnom padu vrijednosti fondova orijentiranih na ulaganja u obveznice.
Poduzećima se u uvjetima rasta kamatnih stopa povećava trošak financiranja na tržištima dužničkih instrumenata, kako izdanja, tako i korištenih kredita. Ako poduzeća ne uspiju prenijeti povećanje financijskog troška na kupce, sužavat će im se profitne marže. U uvjetima restriktivnih mjera monetarne politike koje ciljaju na usporavanje potražnje, otežava se prijenos rastućih financijskih troškova poduzeća na kupce. Stoga se u razdoblju povišenih kamatnih stopa poduzećima u pravilu smanjuje dobit poslovanja, što pojačava pritisak na cijene vlasničkih instrumenta.
Možete li pojasniti rizike s kojima se klijenti suočavaju zbog volatilnosti novčanog toka kada su njihovi krediti vezani uz referentne vrijednosti? Kako bi to moglo utjecati na njihovu financijsku stabilnost?
Kamatni rizik predstavlja izloženost poslovnog subjekta potencijalno nepovoljnom kretanju kamatnih stopa i njegova materijalizacija može značajno narušiti financijsku stabilnost.
Kad su krediti vezani uz neku referentnu vrijednost, kao što je na primjer Euribor, rizik proizlazi prvenstveno iz potencijalnog povećanja otplate kredita ako se referentne vrijednosti povećaju. To se može dogoditi iz raznih razloga, kao što su rast inflacije ili povećanje kamatnih stopa od strane središnjih banaka, čemu trenutno svjedočimo. Kroz rast kamatnih stopa zapravo možemo govoriti o nekoliko različitih rizika, konkretno rizik povećanja ukupnih troškova kredita, rizik povećanja mjesečnih otplata, što može biti značajan teret, pogotovo ako klijenti imaju niže prihode ili su već zaduženi te u konačnici rizik teškoće u otplaćivanju kredita, kad može doći do kašnjenja s otplatama, pa čak i neizvršavanja istih.
Kako izvedeni proizvodi pomažu klijentima u ublažavanju volatilnosti novčanog toka?
Uslijed dugog razdoblja niskih kamatnih stopa u kojem je, u kontekstu upravljanja rizikom naglasak bio na upravljanju valutnim rizicima, danas se sve češće razmatraju instrumenti zaštite od neželjenih promjena na tržištu kamatnih stopa.
Izvedeni proizvodi, tzv. Derivati, mogu uvelike pomoći poslovnim subjektima, ali i institucionalnim ulagateljima da proaktivno upravljaju i optimiziraju svoje novčane tokove ovisno o izloženosti koju im priroda posla nameće.
Nekoliko je načina na koje se to postiže, primjerice korištenjem sofisticiranih produkata, poslovni subjekti mogu konvertirati svoju varijabilnu izloženost u fiksnu čime eliminiraju rizik fluktuacije kamatnih stopa i osiguravaju stabilan novčani tok.
Sadržaj omogućio RBA
