Trend uspješnog oporavka kontinuirano se bilježi i na hrvatskom tržištu na kojemu je lani zabilježeno ukupno 11,35 milijuna putnika, a rast putničkog prometa bilježio se u gotovo svim hrvatskim zračnim lukama.

Ove se godine predviđa rast putničkog prometa od 10 posto u odnosu na 2023. godinu, a najviše putnika među zračnim lukama očekuje se u MZL Zagreb koja bi, po prvi put u svojoj povijesti, trebala zabilježiti više od četiri milijuna putnika.

Unatoč očekivanom rastu, hrvatsko civilno zrakoplovstvo suočeno je s nekoliko izazova, posebno s obzirom na nadolazeće zakonske obveze o dekarbonizaciji zračnog prometa. Naime, od početka 2025. godine, prema Uredbi ReFuelEU Aviation, dobavljači u zračnim lukama koje bilježe više od 800 tisuća putnika godišnje moraju osigurati 2 % goriva iz obnovljivih izvora (SAF gorivo) od ukupnih prodajnih količina, a zračni prijevoznici ih trebaju koristiti unutar EU.

„Croatia Airlines je u suradnji s Inom u travnju 2023. uspješno provela pilot-projekt te prvi put koristila SAF gorivo na desetak međunarodnih i domaćih letova. U srpnju očekujemo i isporuku prvog od ukupno 15 novih zrakoplova Airbus A220. Time počinje proces cjelokupne obnove flote unificiranim zrakoplovima s 25 % nižom potrošnjom goriva i emisijom CO₂ te 40 % nižom emisijom dušikovih oksida,“ pojašnjava predsjednik Udruženja zračnog prometa HGK Slaven Žabo iz Croatia Airlinesa.

Žabo ističe da su neophodna dodatna ulaganja i modernizacija infrastrukture, poboljšanja na području intermodalne povezanosti te tehnološke inovacije i digitalizacija.

Uz izazove vezane uz proces dekarbonizacije, ni ova djelatnost nije imuna na problem oko nedostatka radne snage. Njezin uvoz i spora sigurnosna provjera potaknuli su Udruženje HGK na formiranje radne grupe s ciljem što bržeg rješavanja problematike, a predloženo je i osnivanje Hrvatskog fonda za razvoj avijacije. Jedan od ciljeva je i približavanje sektora što većem broju mladih osoba s obzirom na fluktuaciju i gubitak stručnog kadra.

„Planirane investicije u obnovu flote i buduća ulaganja u aerodromsku infrastrukturu, kao i privlačenje kvalitetnih ljudi u ovu djelatnost, preduvjet su dodatnog razvoja avioprometa i stalnog povećanja broja prevezenih putnika u Hrvatskoj. Također je bitno naglasiti obavezu zadržavanja visoke razine sigurnosti, koja je prioritet broj jedan u segmentu zračnog prijevoza,“ poručuje potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

Ciljevi aktivnosti Udruženja zračnog prometa HGK su kvalitetnije poslovanje dionika, dodatni benefiti za korisnike usluga te unaprjeđenje kvalitete zračnog prometa. Kao doprinos razvoju hrvatskog turizma i gospodarstva u cjelini, namjera je stvarati preduvjete za produljenje predsezone i posezone te osigurati bolju prometnu povezanost Hrvatske tijekom zimskog razdoblja s obzirom na sezonalnost hrvatskog tržišta.