Zbog i dalje neizvjesne sudbine tvornice duhana u Kanfanaru proteklih su dana zaredala otvorena pisma Vladi i premijeru. Nakon sindikata, apelom su se oglasili i iz AR Packaginga, kanfanarske tvrtke (bivše Istragrafike) za proizvodnju ambalaže, a u petak su hitan sastanak s premijerom zatražili i kooperanti Hrvatskih duhana. Što Vlada poduzima u vezi s tim dan prije je, pak, bilo i pitanje upućeno premijeru Andreju Plenkoviću na aktualnom satu u Saboru. Uz poruku kako je Vladi bitno da se zadrže radna mjesta i poveznica između proizvođača duhana i tvornice, premijer je rekao da se s BAT-om vode razgovori te da je uvjeren da će se iznaći rješenje. Isto nam je, bez dodatnih ili konkretnijih informacija, poručio i minstar financija Zdravko Marić. Nervoza je razumljiva jer je premijer iznalaženje rješenja najavio još za lipanjskog predizbornog posjeta Kanfanaru, kad su krenuli prvi otvoreni nagovještaji odlaska tj. preseljenja BAT-ove proizvodnje. Naznaka rješenja još nema, a sredinom rujna isteklo je i razdoblje od pet godina od BAT-ova preuzimanja duhanskog biznisa Adrisa, nakon čega bez penala može donijeti odluku o odlasku iz Hrvatske.

Petina svih stranih investicija

S uloženih 4,7 milijardi kuna računa se da u proteklih pet godina na BAT otpada čak petina svih stranih investicija. U tom razdoblju broj radnih mjesta je, prema podacima kompanije, povećan gotovo upola (48%). A uz 1600 direktno zaposlenih u Hrvatskoj, Zagreb su izabrali i za sjedište Adria regije iz kojeg se upravlja operacijama u osam zemalja. Međutim, “po putu” se očito nakupilo nezadovoljstva statusom i uvjetima poslovanja, u prvom redu vezano uz sustav trošarina.

Već prilikom posljednjih povećanja trošarina očito je bilo i elemenata neugodnog iznenađenja (iznosom povećanja) za BAT. No, i više od nepostojanja jasnog kalendara i ad hoc promjena trošarina “batovce”, čini se, muči veliki jaz između oporezivanja klasičnih cigareta i tzv. grijanih duhana. Za razliku od tržišta klasičnih cigareta koje u posljednje dvije godine bilježi pad od 6-7 posto, kategorija grijanih strelovito raste, a vezana je uglavnom uz uvoz, a ne domaću proizvodnju.

Grijani duhani odnosno HEETs cigarete oporezuju se gotovo 3,5 puta manje od običnih cigareta. To na važnosti dobiva s njihovim rastom udjela u ukupnoj potrošnji, ali i odnosom snaga u tom tržišnom segmentu. Konkretno, iz jedne kutije grijanih duhanskih proizvoda država danas od trošarina ubire 4,88 kuna, a iz najjeftinijih klasičnih cigareta 16,24 kune. U cijeni klasičnih udio poreza i trošarina je više od 80 posto, a u grijanim upola manjih 39 posto. Takvu omjeru pridonijele su promjene nameta unatrag nekoliko godina. Od 2017. trošarine su na najjeftinije cigarete rasle 2,80 kuna, a pripadajući PDV je istovremeno porastao za dodatnu jednu kunu (na skuplje je rast bio i veći), dok na grijane duhane trošarine uopće nisu povećavane (pa je i PDV ostao isti) do travnja ove godine kad su porasle, ali samo 1,22 kune, ističu poznavatelji te branše.

Kategorija grijanih cigareta još ima relativno mali udjel, nakon lanjskog skoka za 254 posto, ove se godine očekuje gotovo 200 posto pa će i tržišni udjel znatno premašiti dosegnutih pet posto.

Pritom je važna činjenica da u tom segmentu uvjerljivo dominira Philip Morris sa svojim IQOS-ima. PMI je prvi ušao u taj tržišni segment, a prema procjenama, i danas drži oko 90 posto.

Cijena HEETs cigareta za IQOS u Hrvatskoj iznosi 26 kuna, kao i za niz vrsta klasičnih. Efekti znatno povoljnijeg poreznog tretmana tako u cijelosti idu kompaniji/proizvođaču kojemu po kutiji ostaje čak 16 kuna ili triput više od zarade na klasičnim cigaretama, ističu promatrači koji nezadovoljstvo BAT-a smatraju opravdanim. Oni, a naročito kooperanti, dobavljači i predstavnici zaposlenika BAT-a, podcrtavaju kako je u toj priči posrijedi uvoz nasuprot domaćoj proizvodnji koja na sebe, izravno ili posredno, veže oko 2000 radnih mjesta. Nešto povoljniji porezni tretman, ali u daleko manjoj mjeri od postojećeg, možda se može opravdati manjom štetnošću grijanih duhana, smatraju kritičari.

Godišnje 200 mil. kn manje

Uza sve, i proračunska dimenzija daleko je od zanemarive. Računa se da na svakoj kutiji kupljenih grijanih cigareta umjesto klasičnih proračun u prosjeku gubi 12 kuna poreznog prihoda. Uz trenutne udjele tih proizvoda računa se da to već danas znači i 200-tinjak milijuna kuna manje poreznih prihoda godišnje.

Od duhanskih trošarina, naime, u proračun se lani slilo više od 5,1 milijardu kuna, a doda li se tome PDV, na potrošnji cigareta i duhana država izravno ubire približno šest i pol milijardi.

U Ministarstvu financija i Poreznoj upravi svakako imaju detaljan uvid i najažurnije podatke za te vrste računica, kao i za šire analize, ali zasad ih ostavljaju za bilateralne razgovore s BAT-om. Ostaje vjerovati da vode računa i o vremenu i da imaju dobar uvid u strpljenje druge strane.