Hrvatska je ušla u novu 2023. godinu i primjenu nove Zajedničke poljoprivredne politike EU s još višim cijenama hrane nego što su bile prethodne godine, a konverziju kune u euro brojni su trgovci iskoristili da cijene korigiraju na više na štetu domaćih potrošača, ali i poljoprivrednika.

Mi u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori već nekoliko godina pokušavamo ukazati da trgovci, posebice strani trgovački lanci – ali od toga nisu “operirani” niti domaći trgovci – koriste sve moguće načine da kroz visoke marže i skrivene troškove smanje dostupnost domaće hrane na policama, te otvaraju prostor uvoznoj robi koja dolazi po dampinškim cijenama.

Gubimo bitku
Zato na policama naših trgovina ima jako malo zastupljene hrane domaćih poljoprivrednika i oni, uz sve svoje probleme u proizvodnji i nošenju sa stranom konkurencijom, sve više gube bitku s uvozom, iako se trude da domaćim potrošačima ponude visokokvalitetnu hranu po što povoljnijim cijenama.

I ova situacija koja nas je zadesila početkom ove godine otvara pitanje kako da više budemo prehrambeno suvereni i smanjimo našu ovisnost o uvozu, ali isto tako prisilimo trgovce i brojne posrednike u cijelom lancu opskrbe da više cijene i poštuju domaće proizvođače.

Pred nama je izazovna godina u kojoj ćemo prije svega trebati nastojati da kroz određene mjere obuzdamo ogromne troškove koji su nametnuti našim poljoprivrednicima kroz cijene repromaterijala, posebice gnojiva i goriva, te da im pokušamo pomoći da proizvode po nižim troškovima.

Osim troškova, drastično su narasle i cijene svih usluga, prije svega cijene radne snage, ali i svih drugih usluga koje poljoprivrednici plaćaju, od popravki uređaja i strojeva, do knjigovodstvenih i usluga primjerice konzultanata za EU fondove.

Prema sadašnjim trendovima, koji se vide od nove godine, dogodit će nam se da ćemo osim uvoza jeftine hrane imati i snažan trend kupovanja izvan Hrvatske u zemljama poput Slovenije ili Mađarske gdje su cijene hrane očito niže u odnosu na one koje nude hrvatski trgovci.

Ovi dana svi uspoređuju cijene koje se nude u susjednim državama, a mi u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori smatramo kako je ova kriza prilika da do izražaja dođu domaći proizvodi i da nađemo načina da ih više kupujemo.

Za to je potrebna i snažna marketinška kampanja, ali i da se Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama više poštuje te da naše inspekcije snažnije pokrenu akciju kontrole cijena kako bi zaštitili naše potrošače.

Kako potaknuti domaće potrošače da se okrenu kratkim lancima opskrbe i kako da naša zdrava, kvalitetna hrane bude bolje prepoznata veliki je izazov u godini kada nam dolazi i nova Zajednička poljoprivredna politika za iduće razdoblje koja će pred naše proizvođače staviti brojne zahtjeve, o kojima ćemo tek govoriti tijekom ove godine.

Kada se sagledaju stvari možemo samo reći kako su svjetske cijene hrane po podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) pale u prosincu 2022. i to deveti uzastopni mjesec, ali su porasle za više od 14 posto u usporedbi s prijašnjom godinom, dosegnuvši najvišu razinu otkako se bilježe.

Indeks cijena hrane FAO koji prati međunarodne cijene prehrambenih proizvoda kojima se najviše trguje u svijetu, u prosjeku je prošli mjesec iznosio 132,4 boda u usporedbi s revidiranih 135 bodova za studeni. Brojka za studeni prethodno je navedena kao 135,7 bodova.

Pad indeksa u prosincu potaknut je naglim padom međunarodnih cijena biljnih ulja, zajedno s određenim padom cijena žitarica i mesa, ali se usporedno dogodilo blago povećanje cijena šećera i mliječnih proizvoda.

Cijene hrane porasle su nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine zbog straha od poremećaja u trgovini na Crnom moru, a djelomično su smanjene zbog dogovora o izvozu žitarica iz Ukrajine koji podržava UN. FAO je prošle godine objavio da će troškovi uvoza hrane 2022. navesti najsiromašnije zemlje da smanje isporučene količine.

S druge strane, troškovi u hrvatskoj poljoprivredi ponovo su snažno porasli u trećem tromjesečju, nadmašivši prosjek EU-a, a poskočile su i cijene poljoprivrednih proizvoda, pokazali su nedavno objavljeni podaci Eurostata. Iako EU nastoji smanjiti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, što je dodatno potaknulo rast cijena energije, i u takvom su okruženju ponovo oštro porasle cijene ključnih poljoprivrednih proizvoda, robe i usluga koje poljoprivreda koristi u proizvodnji.

U trećem je kvartalu prosječna cijena košarice dobara i usluga koje poljoprivrednici koriste, a nisu povezani s ulaganjima skočila 35 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kao i u razdoblju od travnja do lipnja, izračunao je europski statistički ured.

Unutar košarice Eurostat izdvaja više nego dvostruko veće cijene gnojiva i poboljšivača tla nego u trećem lanjskom tromjesečju. Snažno su porasle i cijene energenata i maziva, za 60 posto u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje.

Skok od 27,5 posto
U Hrvatskoj su ulazni troškovi u poljoprivredi u trećem tromjesečju porasli 44,84 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, nakon 50-postotnog skoka u razdoblju od travnja do lipnja. Sve nas to upozorava da je potrebno prije početka proljetne sjetve, koja nam se približava, sagledati sve ove brojke i probleme i na vrijeme osigurati da naši proizvođači uđu u novu sezonu s mjerama koje će im pomoći da sjetvu obave po svih agrotehničkim standardima i da ne oskudijevaju u tome jer će se svako smanjivanje odraziti na prinose i konačnu proizvodnju.

Po podacima Eurostata, u Hrvatskoj je prosječna cijena košarice poljoprivrednih proizvoda u trećem kvartalu bila viša za 27,53 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, nakon 22-postotnog rasta u drugom kvartalu.

Blizu su i Slovenija, Portugal i Finska s rastom cijena od 27,31 do 28,86 posto, a najmanje su u trećem kvartalu poskupjeli poljoprivredni proizvodi na Cipru i Malti, za po pet posto. Slijedi Grčka s rastom cijena za devet posto.

Svi ovi izazovi koji su pred nama navode nas da kroz Hrvatsku poljoprivrednu komoru ove godine snažnije artikuliramo sve probleme i da se ujedinjeni pokušamo izboriti da naši potrošači ne budu na udaru koji nam se sada dešava. Hrvatski potrošači zaslužuju da imaju dovoljno hrane po povoljnim cijenama, a tu smo mi poljoprivrednici da im to osiguramo.

Međutim, važno je da na tržištu budemo bolje zaštićeni i da se iskoriste svi mehanizmi kojima će se trgovcima staviti do znanja da smo svi dio jedinstvenog EU tržišta koje moraju poštivati kao što ga poštuju u Njemačkoj, Francuskoj ili Sloveniji.