Nakon 63 mjere za prvu pomoć gospodarstvu zbog pandemije koronavirusa, Vlada bi trebala učiniti korak dalje i donijeti također 63 mjere za usmjeravanje, unaprjeđenje i transformaciju gospodarstva.

Ili jednostavnije rečeno 63 mjere za jačanje istraživanja i razvoja (R&D) u Hrvatskoj. Uzmimo za primjer Veliku Britaniju. Iako se čini da se ta država tek posljednjih nekoliko dana bori protiv pandemije koronavirusa, ona je u tu bitku zapravo ušla mnogo ranije, i to kroz investicije u R&D.

Vlada je preko jedne od svojih agencija još 6. ožujka otvorila dva natječaja vrijedna 218 milijuna kuna (25 mil. funti) kroz koji je ponudila kapital tvrtkama koje rade na razvoju cjepiva i brzih testova za koronavirus.

Njemačka je kroz nacionalnu razvojnu banku KfW ubrizgala 2 milijarde eura u investicijski program za mikro, male i srednje tvrtke.

Naglasak je na tvrtkama koje ulažu u R&D. Takve su tvrtke dosad svoj rast financirale kroz kapital poslovnih anđela i VC fondova, ali oni su zbog krize smanjili aktivnosti. Stoga je njemačka vlada odlučila prazninu nadomjestiti državnim kapitalom. Logika je da ih dugoročno samo inovacije i novi proizvodi mogu spasiti.

Koliko pak dugoročno razmišljaju Nijemci ukazuje njemačka razvojna agencija GTAI, koja je još u prosincu najavila da Njemačka planira značajno investirati u pametne bolnice.

Francuska je otišla još korak dalje i najavila da će u idućih deset godina uložiti 5 milijardi eura u pripremu svog zdravstvenog sustava za buduće epidemije.

Otvaraju radna mjesta

Dakle, najrazvijenije europske države već su sada krenule investirati u R&D da bi se mogle nositi s budućim krizama, kako zdravstvenim tako i gospodarskim. U tome ih prati i EU, koja je po prvi put spremna dati kapital iz zajedničke kasice, samo da najuspješnije europske kompanije zadrži na Starom kontinentu.

Tako je EU ponudio čak 80 milijuna eura njemačkoj biotehnološkoj tvrtki CureVac, koju je Donald Trump želio kupiti i prebaciti u SAD, s obzirom da su Nijemci daleko otišli u razvoju cjepiva protiv korone.
A slične investicijske aktivnosti u R&D prisutne su i preko Velike bare. Tako je 4. ožujka Biomedical Advanced Research and Development Authority (BARDA), agencija za biotehnologiju u okviru Ministarstva zdravstva, otvorila poziv za dodjelu SBIR grantova tvrtkama koje rade na cjepivima i tretmanima protiv koronavirusa.

Nadalje, poziv je i za tvrtke koje rade na istraživanju tog virusa, na metodama kojima se jača otpornost pluća te uređajima koji štite respiratorni sustav, kao i samim respiratorima.

Grantove su već dobile četiri tvrtke koje razvijaju nove generacije testova, koji se mogu koristiti i za otkrivanje korone, za brze testove za koronu kao i za terapiju protiv COVID-19 pomoću plazme.

SBIR je kratica za Small Business Innovation Research. Riječ je o posebnom vladinom tijelu preko kojeg državne institucije umjesto kroz javne natječaje inovativne tehnologije mogu kupiti izravno od američkih tvrtki, odnosno inovatora. U EU bi se to zvala inovativna javna nabava.

U SAD-u je kroz SBIR podržavaju svi, od vojske preko ministarstava poljoprivrede, zdravstva, energetike i obrazovanja pa sve do NASA-e. Kao rezultat, 3 posto svog godišnjeg proračuna usmjeravaju u jačanje američkog R&D-a i samim time vlastitog gospodarstva, jer mlade inovativne tvrtke upravo u vrijeme krize stvaraju najviše novih radnih mjesta. K tome, dugoročno snažno potiču izvoz.

I u Hrvatskoj ja Vlada prepoznala da postoji potreba za ulaganjima u R&D u ovom trenutku. Najizravnije je to dao do znanja ministar gospodarstva Darko Horvat najavivši da u roku od mjesec dana želi razviti i početi proizvoditi respiratore u Hrvatskoj. Kako, čini se, nema hrvatski SBIR, sam je prisiljen pričati o tome.

Nešto manje izravno Vlada je to pokazala i kroz dijalog s prehrambenom i naftnom industrijom s kojima je već krenula u interventni otkup viškova sirovih i polutrajnih prehrambenih proizvoda kao i različitih kemijskih sredstava za dezinfekciju.

A s kojima također razgovara i o samoodrživosti u tim područjima s obzirom to da se procjenjuje da bi kriza mogla potrajati 12-18 mjeseci, a time i problemi u opskrbi. Hrvatska je pak do ulaska u EU posjedovala svoj pandan američkog SBIR-a. Zvao se Bicro i glavna mu je mana bila što poput američkog pandana nije nikad postao službeni kanal za provođenje inovativne javne nabave za sva državna tijela.

Tko će financirati?

No, Bicro je svejedno bio vrlo uspješan. Nizu, danas profitabilnih domaćih tvrtki, upravo je Bicro dao prve grantove za R&D i tako im omogućio da zaposle stručnjake, stvore proizvode, privuku investitore i krenu izvoziti. Danas je Bicro dio Hamag-Bicra.

U nekim aspektima, kao u slučaju IRI natječaja čija sredstva dolaze iz EU blagajne, Hamag-Bicro ima funkciju kakvu u SAD-u ima SBIR. Međutim, čak ni sada, kad Vlada traži načina kako da proizvede respiratore s jedne i osigura samoodrživost nekih segmenata proizvodnje s druge strane, Hamag-Bicro još uvijek nije postao hrvatski pandan SBIR-a, jer, izgleda, najteže se dogovoriti tko bi to iz proračuna financirao.

Mislim da je greška u krizi rezati javnu potrošnju. Mnogo je bolje tu istu potrošnju usmjeriti u R&D. Usmjeriti je tako da državne institucije dobiju proizvode i usluge koje traže, i da je to razvijeno u Hrvatskoj. No, za to je potreban korak koji nismo vidjeli od osamostaljenja Hrvatska.

Potrebno je da Vlada obveže sva svoja tijela da neki postotak svog proračuna usmjere preko Hamag-Bicroa u inovativnu javnu nabavu. Da tvrtke, nakon što su se osigurale da ne moraju otpuštati zaposlenike, mogu osvojiti narudžbe koje bi im osigurale nove izvore prihoda i budući razvoj. Jer biznis se ne vodi kroz zadržavanje statusa quo.