Svi koji se na ovaj ili onaj način bave klimatskim promjenama, zelenom tranzicijom i održivim razvojem u širem smislu posljednjih su dana fokusirani na egipatsko ljetovalište Sharm-el Sheikh i konferenciju COP27 koja se tamo održava.

Ključni pregovori o klimi u Egiptu ušli su u ponedjeljak u svoj drugi i posljednji tjedan u atmosferi niskih očekivanja da će doći do pomaka u obuzdavanju globalnog zatopljenja. Sporno pitanje u središtu konferencije, poznate kao COP27, jest plaćanje odštete za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama u siromašnim regijama.

Delegati na konferenciji, koja traje u egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikh do petka, suglasili su se po prvi put staviti na dnevni red to pitanje, poznato kao financiranje gubitaka i šteta.

Zemlje u razvoju dugo su vršile pritisak na stvaranje financijskog mehanizma za rješavanje šteta izazvanih klimom u siromašnim zemljama. Čini se da dio najmoćnijih zemalja, poput SAD-a, Kine i Velike Britanije, nije “raspoložen” za takvo rješenje.

Valja podsjetiti i na neispunjeno obećanje iz 2009. godine o 100 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju za zelenu tranziciju. Od 100 milijardi dolara godišnje obećanih za zelenu tranziciju zemljama u razvoju, od kojih se mnoge bore s prilagodbom na štetu prouzročenu klimatskom krizom, mobilizirana je samo 21 milijarda dolara, od čega je 70 posto u obliku zajmova.

Posebna je tema štetno djelovanje najbogatijih ljudi na planeti. Oxfam je na marginama COP27 summita predstavio izvještaj koji pokazuje da 125 najbogatijih ljudi svijeta sa svojim ugljično intenzivnim biznisima proizvodi jednako emisija stakleničkih plinova kao i cijela Francuska sa svojih 67 milijuna stanovnika.

Predlažu uvođenje poreza na investiranje u klimatski štetne industrije i oporezivanje imovine superbogataša, čime bi se namaknula sredstva za pomoć nerazvijenim zemljama. O tome kakve su im šanse najbolje će vam dočarati iduća rečenica.

Marketinšku agenciju Hill + Knowlton Strategies je vlada Egipta angažirala za upravljanje odnosima s javnošću za vrijeme konferencije, a klijenti te agencije najveće su kompanije za proizvodnju fosilnih goriva…

I dok COP27 zasad daje više povoda za frustraciju nego za kakvo-takvo zadovoljstvo, jedna je informacija objavljena početkom studenoga dala naslutiti da se u Hrvatskoj po pitanju zelene tranzicije i održivog razvoja, barem kad je u pitanju privatni sektor, događaju pozitivni iskoraci. Končar – Digital i njemačka tvrtka PSI Software potpisali su 7. studenoga Sporazum o strateškoj suradnji.

Njemačka tvrtka PSI Software je vodeći dobavljač softverskih rješenja za nadzor i kontrolu procesa u složenim sustavima za komunalne usluge i industriju. Grupa PSI osnovana je 1969. godine i zapošljava gotovo 2200 ljudi diljem svijeta. Razvija vlastite softverske proizvode koji se mogu dodatno prilagoditi specifičnim potrebama određene industrije ili pojedinog kupca.

Sporazum o strateškoj poslovnoj suradnji Končar – Digitalu otvara mogućnost komplementarne kombinacije portfelja digitalnih rješenja i zajednički nastup na tržištu te nove prilike za ubrzanu digitalizaciju kritične i urbane infrastrukture u Hrvatskoj i zemljama regije.

Končar – Digital je od svog osnutka usmjeren na projekte zelene tranzicije i digitalne transformacije u energetici, kritičnoj i urbanoj infrastrukturi.

Posebno su im, kažu, važni projekti u području energetike i uvođenja naprednih mreža, digitalizacije vodoopskrbe i odvodnje te sustava obrane od poplava, izgradnje suvremenih pristupnih podatkovnih centara te digitalne nadogradnje za urbanu infrastrukturu i e-mobilnost.

Suradnja s njemačkim divom nije slučajna jer Končar je još prije više od četrdeset godina razvio svoje prvo digitalno rješenje za automatizaciju nadzora i upravljanja u energetskim sustavima.

Njihova softverska rješenja koriste se za digitalno upravljanje stanicama i centrima za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, vode i plina, te za nadzor i upravljanje proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora kao što su hidroelektrane, sunčane elektrane i vjetroelektrane.

Digitalna rješenja Končara koriste se i za upravljanje energetskom učinkovitosti, mjerenje potrošnje i detekciju gubitaka, nadzor okoliša, buke i kvalitete zraka te upravljanje urbanom infrastrukturom kao što su javna rasvjeta i parkirališta.

Nedavno je kompanija predstavila novu inačicu SCADA softvera PROZA Station za napredno upravljanje transformatorskim stanicama u sustavima za prijenos i distribuciju električne energije. Isto rješenje može se primijeniti i za cjelokupan nadzor i upravljanje pristupnim podatkovnim centrima u stvarnom vremenu.

Digitalno rješenje PROZA Station razvijeno je na softverskoj platformi PROZA HAT, a može se implementirati u računalnom oblaku ili kao standardna softverska distribucija.

Jedna od važnih prednosti novog rješenja je mogućnost kontejnerske primjene u računalnom oblaku. Takvo rješenje omogućava ekonomski isplativo digitalno upravljanje distribucijskim transformatorskim stanicama srednje i niže naponske razine, što je ključno za izgradnju napredne energetske mreže.

Ostaje nam samo nada da će drugi dio ove kolumne postati pravilo, a ne iznimka koja će barem djelomično anulirati štetno djelovanje onih na vrhu globalne piramide.