Trebala je to biti rutinska odluka, iako odluke o takvim natječajima gotovo nikad nisu samo poslovne. Uzima se u obzir mnoštvo parametara, osluškuje se situacija na tržištu, a jasno je da posebno u ovom razdoblju bauk političkih i diplomatskih odnosa itekako prisutan.

Vjerojatno je ovo potonje i presudilo da krajem 2020. godine Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka poništi postupak davanja koncesije na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala, samo dan prije isteka roka za odabir najbolje ponude.

Iz Lučke uprave o naprasnom su se poništenju javnog natječaja oglasili tek šturim priopćenjem u kojemu najavljuju raspisivanje novog, bez ijedne riječi o razlozima donošenja ovakve odluke.

“Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka donijelo je danas Odluku o poništenju postupka davanja koncesije za razvoj, poslovanje i upravljanje Zagreb Deep Sea kontejnerskim terminalom u luci Rijeka i Odluku o utvrđivanju teksta Obavijesti o namjeri davanja koncesije u ponovljenom postupku.

Sukladno ovoj Odluci, Lučka uprava Rijeka će u najkraćem mogućem zakonskom roku započeti novi postupak davanja koncesije za razvoj, poslovanje i upravljanje Zagreb Deep Sea kontejnerskim terminalom.

Novi natječaj će se provoditi javnim prikupljanjem ponuda u otvorenom postupku koji će trajati 35 dana od objave Obavijesti o namjeri davanja koncesije”, stoji u priopćenju Lučke uprave.

Sugestije iz Berlina i Bruxellesa

Iz službenog očitovanja ne može se puno toga iščitati, no sasvim je jasno da su američki pritisak, ali i sugestije iz Berlina i Bruxellesa odigrale presudnu ulogu u ovakvom raspletu. Problem je bilo to što je jedna ponuda, i to najbolja, stigla od konzorcija kineskih tvrtki.

Prema informacijama Večernjeg lista, pritisak SAD-a i EU na Hrvatsku da tu 50-godišnju koncesiju za kontejnerski terminal u riječkoj luci ne dobiju Kinezi bio je golem.

Kineski je konzorcij bio sastavljen od tvrtki koje upravljaju lukom Ningbo – Zhoushan, najvećom lukom na svijetu, lukom Tianjin koja je također u top 10 u svijetu, uz CRBC, državnu građevinsku kompaniju u Hrvatskoj poznatu po gradnji Pelješkog mosta. Kineska je ponuda financijski dvostruko izdašnija, a ponuđen je i upola kraći rok za izgradnju druge faze kontejnerskog terminala.

SAD i EU ne žele zbog strateških razloga Kineze u riječkoj luci. Odluka o natječaju za koncesionara na Zagrebačkoj obali stoga je dugo vagana i odgađana.

Iz diplomatskih se krugova može doznati da je zapravo odlučeno da se pričeka potpisivanje sporazuma o zajedničkim investicijama između Kine i Europske unije koji je ovih dana načelno dogovoren, kako je potvrđeno iz službenih krugova.

Razgovori o investicijskom sporazumu započeli su još 2014., ali godinama su tapkali u mjestu, uz tvrdnje EU da Kina ne ispunjava obećanje o ukidanju ograničenja na europska ulaganja.

Prema postignutom dogovoru, europske kompanije više ne bi bile obvezne prenositi tehnologiju svojim kineskim partnerima a sporazum skicira i kaznene mjere za kineske državne tvrtke u slučaju kršenja ravnopravnog natjecanja na kineskom tržištu, te pravila o transparentnosti državnih subvencija.

Prema dogovoru, Kina bi se obvezala i na poštivanje smjernica Međunarodne organizacije rada (ILO) o prisilnom radu. Kina je željela pristup energetskom tržištu EU, ali Bruxelles je zbog osjetljivih pitanja nacionalne sigurnosti ponudio pristup tek malom dijelu sektora obnovljive energije, i to samo na uzajamnoj osnovi.

Iz kineskih poslovnih krugova može se doznati kako nisu bili pretjerano iznenađeni raspletom natječaja. Za svakoga tko je radio poslove s Kinezima jasno je da vremenska odrednica njima često znači puno manje nego drugoj strani.

U kineskoj je poslovnoj etici zapisano da se za dugoročne projekte, kakav je ovaj u Rijeci, vrijedi i malo strpjeti. Stoga ne bi bilo iznenađenje da se na novi natječaj ponovno jave kvalitetni kineski ponuditelji.

Važan prometni pravac

Nakon što, vjerujemo, sporazum Kina-EU bude i potvrđen tijekom idućih mjeseci, uklonit će se i mogućnosti da kineske kompanije budu neformalnim kanalima onemogućene na natječajima sličnim onim za Zagrebačku obalu.

U vitalnom je hrvatskom interesu da riječki prometni pravac bude maksimalno iskorišten, a kineske kompanije u tom kontekstu mogu pružiti najveću moguću potporu.

Prijevoz kontejnera željeznicom između Kine i Europe uvelike se povećao u odnosu na prošlu godinu. Luka Rijeka jedan je od važnih ulaza u srednju Europu, ima izravne brodske linije s Dalekim istokom, a jedna od dodatnih prednosti za naše tržište je željeznička poveznica s državama Balkana i srednje Europe.

Potencijal je svakako opipljiv. Protekla godina, unatoč pandemiji, pokazala je pozitivne rezultate za Luku Rijeka. Najbolji dokaz tome je rast kontejnerskog prometa preko te luke.

Jedna od tvrtki koja je ostvarila vrlo dobre rezultate bila je cargo partner koji je dao značajan doprinos rastu riječkog pravca koji svake godine opravdava potencijal i pokazuje rast prometa. Unatoč nastavku pandemije, očekuje se da će i 2021. godina donijeti pozitivan rast kako cargo partneru tako i na cijelom riječkom pravcu.

Tvrtka Jadranska vrata krajem prosinca izvijestila je o novom rekordu na kontejnerskom terminalu Brajdica u riječkoj luci – u prošloj je godini prekrcano 300.000 kontejnerskih jedinica.

Taj novi rekord dobiva još veće značenje kada se sagleda u kontekstu pandemijske 2020. godine, smatraju u Jadranskim vratima, tvrtki koja kao koncesionar upravlja kontejnerskim terminalom Brajdica u riječkoj luci.