Ma koliko je percepcija inflacije kod građana obično veća od službenih brojki, u ovotjednoj Vladinoj reviziji makroekonomskih prognoza mnogima je najviše zazvonila nova službena procjena za prosječnu inflaciju u 2022. I više od toga zabrinjavajuće zvuče najnovije procjene Svjetske banke o globalnim izgledima inflacije. U ključnim europskim institucijama do prije nekoliko mjeseci se govorilo o “privremenom karakteru” pojačanih inflatornih pritisaka pod utjecajem poremećaja opskrbnih lanaca povezanih s pandemijom, no umjesto stabiliziranja tih lanaca s ratom u Ukrajini oni su se samo dodatno zakomplicirali, a usporedno s odrazom na cijene energenata, prijevoza, hrane i raznih drugih sirovina sve to utječe i na usporavanje gospodarskih aktivnosti. Ukratko, ta privremenost će potrajati znatno dulje nego što se očekivalo, a to pred teške zadaće naročito stavlja monetarne vlasti.

U samo pola godine hrvatska Vlada je očekivanu stopu rasta potrošačkih cijena za ovu godinu utrostručila. Kad se radio proračun, računalo se s prosjekom od 2,6 posto, a po novom se inflacija procjenjuje na 7,8 posto. S obzirom da su, prema državnim statističarima, godišnje stope rasta cijena u prva tri mjeseca bile u znaku ubrzanja sa 5,7 posto u siječnju, na 6,3 u veljači, a potom na 7,3 posto u ožujku, najnovije projekcije prosjeka na razini cijele godine samo su potvrda da vrhunac inflacije tek predstoji. A premda bi već zbog baznog efekta u idućim godinama trebalo uslijediti usporavanje, nekih osam mjeseci uoči planiranog prelaska na euro valja primijetiti da je Vlada i za 2023 i 2024. naviše korigirala očekivanja u vezi s inflacijom. Donedavno se računalo da bi se u godini ulaska u eurozonu indeks rasta potrošačkih cijena trebao svesti na nešto iznad dva posto (2,3 i 2,2), ali sad računice Ministarstva financija upućuju na to da usporavanje ipak podrazumijeva nešto više razine cjena i u naredne dvije godine (rast po stopama 3,7 i 3,5 posto).

Ove godine slijedi pad standarda

Kao i obično, s rastućom inflacijom povećavaju se i pritisci na rast plaća. I u slučaju recentnih pregovora sindikata i Vlade ona je bila jak argument na strani sindikalista u inzistiranju na 4-postotnom povećanju osnovica “u komadu”, a ne u dva koraka. Međutim, ukupno gledano, prosječne plaće u Hrvatskoj ove će godine evidentno rasti sporije od cijena. Prema Vladinim projekcijama, u 2022. se očekuje nominalni rast prosječne bruto plaće od 6,3 posto u prosjeku. U odnosu na inflaciju to je 1,5 postotnih bodova sporije. Drugim riječima, izvjestan je pad standarda. Većini građana zasigurno je slaba utjeha to što se i u drugim zemljama danas govori o “krizi kupovne moći plaća”, kao i o tome da ona neće trajati baš kratko.

Ako je suditi prema Vladinim trogodišnjim projekcijama, za povratak kupovne moći plaća na lanjsku razinu trebat će nekoliko godina, iako u Vladi računaju da bi već iduće godine nominalne plaće trebale rasti približno istim tempom kao inflacija (3,8 prema 3,7 posto), a godinu poslije nešto bržim (3,5 prema 2,5 posto).

Osim što u Ministarstvu financija u pogledu višegodišnjeg horizonta projekcija ističu naglašene rizike ostvarenja, pri čemu zasad pretežu oni negativni, ovotjedna predviđanja Svjetske banke ne djeluju baš umirujuće. Njezini analitičari smatraju kako bi se zbog cjenovnog šoka koji je rat u Ukrajini izazvao na tržištima sirovina, kao i pratećih ograničenja u trgovini (naročito hranom, gorivom i gnojivima) s utjecajem na proizvodnju i potrošnju, cijene mogle zadržati na visokim razinama do kraja 2024.

Za ovu godinu rast cijena energije procjenjuju na više od 50 posto, uz slabljenje u naredne dvije godine. Za prirodni plin 2022. bi mogla biti u znaku udvostručenja i rekordne razine cijene, a rekorde brojke u SB-u predskazuju i za ugljen čiji rast cijene u 2022. vide na 80-ak posto. I uz prognoze za pšenicu ide atribut rekordnih cijena, za koju se očekuje godišnj rast oko 40 posto, od čega naročito strepe slabije razvijene ekonomije koje su jače oslonjene na uvoz iz Rusije i Ukrajine.

Umjerenije poskupljenje metala

U odnosu na spomenute primjere, 16-postotno predviđanje prosječnog rasta cijena metala čini se umjereno, a iako se i tu dogodine očekuje usporavanje, to podrazumijeva zadržavanje na povišenim razinama. U idućim godinama, prema Svjetskoj banci, cijene sirovina općenito će se zadržati znatno iznad petogodišnjeg prosjeka. No, to je, kažu, osnovni scenarij, a to znači da su u nepovoljnom razvoju događaja u vezi s ratom u Ukrajini moguće i jače oscilacije.

Sve u svemu, recentne projekcije i prognoze ne nude mnogo razloga za optimizam kad je riječ o životnom standardu, iako se u njima i dalje računa s gospodarskim rastom, samo po nižim stopama nego donedavno. Optimisti bi se možda s tim u vezi mogli uhvatiti za činjenicu da su i u drugoj godini pandemije, u ovo doba godine stvari izgledale lošije nego što su ispale.

Primjerice, u Hrvatskoj je prošla godina zaljučena s dvoznamenkastom stopom gospodarskog rasta, a prvotne prognoze bile su upola manje. Nažalost, pandemijski šokovi i njezin utjecaj na ekonomiju ponešto je drukčiji nego što je to slučaj s izravnim i posrednim utjecajima rusko-ukrajinske krize na ekonomske tokove. Uza sve, Kina je i u novije vrijeme podsjetnik da ni pandemija definitivno još nije varijabla koja je stvar prošlosti.