Umjetna inteligencija protiv ljudske gluposti na najvišim razinama

Autor: Nouriel Roubini , 13. veljača 2024. u 06:45
Foto: Reuters

Globalna financijska kriza, problem državnog duga, kripto-balon, čisti i zeleni vodik… Predviđanja na te teme mnogi su na sastancima Svjetskog gospodarskog foruma ignorirali ili čak ismijavali.

Od mog povratka sa sastanka Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, pitali su me više puta koja je bila najvažnija poruka. Među pitanjima o kojima se najviše raspravljalo bila je umjetna inteligencija, posebno generativna umjetna inteligencija (“GenAI”). Nedavnim usvajanjem velikih jezičnih modela (poput onog koji pokreće ChatGPT), polaže se mnogo nade i stvara velika pompa po pitanju utjecaja AI-ja na produktivnost i gospodarski rast u budućnosti.

Svijetom daleko više dominira ljudska glupost nego AI. Širenje megaprijetnji – a svaka od njih jedan je element u široj “polikrizi” – potvrđuje da nam je politika previše disfunkcionalna, a politike prepromašene da bi se riješili i najozbiljniji i najočitiji rizici za našu budućnost.

To uključuje klimatske promjene, koje će imati ogromne ekonomske troškove; propale države, koje će valove klimatskih izbjeglica učiniti još većima; i ponavljajuće, virulentne pandemije koje bi mogle biti ekonomski još štetnije od bolesti Covida-19.

Kako znanost može pomoći

Znanost o materijalima dovest će do revolucije u novim komponentama, proizvodnji 3D ispisa, nanotehnologiji... Istraživanje svemira pomoći će nam da spasimo planet.

Kamo svijet ide
Opasna geopolitička suparništva prerastaju u nove hladne ratove – poput onoga između SAD-a i Kine – i u potencijalno eksplozivne vruće ratove, poput onih u Ukrajini i na Bliskom istoku. Diljem svijeta, sve veća nejednakost prihoda i raspodjele bogatstva, djelomično potaknuta hiperglobalizacijom i tehnologijama za uštedu ljudskih resursa, izazvala je zazor od liberalne demokracije, stvarajući mogućnosti za populističke, autokratske i nasilne političke pokrete.

Neodržive razine privatnog i javnog duga prijete ubrzanjem dužničke i financijske krize, a možda nas još čeka povratak inflacije i stagflacijski negativni šokovi agregatne ponude. Širi trend na globalnoj razini je prema protekcionizmu, deglobalizaciji, razdvajanju i dedolarizaciji. Štoviše, iste odvažne nove tehnologije umjetne inteligencije koje bi mogle doprinijeti rastu i ljudskoj dobrobiti također imaju velik destruktivni potencijal.

Njima se već koriste za promicanje dezinformacija, uvjerljivog krivotvorenog sadržaja i mahnite manipulacije izborima, kao i za izazivanje straha od trajne tehnološki uzrokovane nezaposlenosti, pa čak i veće nejednakosti. Ubrzani razvoj autonomnog oružja i kibernetičkog ratovanja proširenog umjetnom inteligencijom jednako je zloslutan.

Zaslijepljeni blještavilom umjetne inteligencije, sudionici Davosa nisu se usredotočili na većinu ovih megaprijetnji. Ovo nije bilo iznenađenje. Zeitgeist Svjetskog gospodarskog foruma je, po mom iskustvu, protupokazatelj kamo svijet stvarno ide. Donositelji politike i poslovni lideri tu su da prodaju svoje knjige i bljuju floskule.

Oni predstavljaju zdrav razum koji se često temelji na naknadnom razmatranju globalnih i makroekonomskih kretanja. Stoga, kad sam na sastanku Svjetskog gospodarskog foruma 2006. upozorio da dolazi globalna financijska kriza, ignorirali su me etiketirajući me kao katastrofičara. A kad sam 2007. predvidio da će se mnoge zemlje članice eurozone uskoro suočiti s problemima državnog duga, verbalno me zlostavljao talijanski ministar financija.

Kada su me 2016. svi pitali je li pad kineske burze nagovijestio tvrdo slijetanje koje će uzrokovati ponavljanje globalne financijske krize, tvrdio sam – ispravno – da Kinu čeka grubo, ali kontrolirano slijetanje. Između 2019. i 2021. moderna tema u Davosu bio je kripto-balon koji je puknuo počevši od 2022. Tada se fokus prebacio na čisti i zeleni vodik, još jedan hir koji već blijedi.

Kada je riječ o AI, vrlo su velike šanse da će tehnologija doista promijeniti svijet u narednim desetljećima. No, usredotočenost Svjetskog gospodarskog foruma na generativnu umjetnu inteligenciju već se čini pogrešnom, s obzirom na to da će tehnologije i AI industrije budućnosti daleko nadići te modele.

Razmislite, primjerice, o trenutnoj revoluciji u robotici i automatizaciji, koja će uskoro dovesti do razvoja robota s ljudskim značajkama koji mogu učiti i obavljati više zadataka odjednom na način na koji to radimo mi. Ili razmislite što će umjetna inteligencija značiti za biotehnologiju, medicinu i naposljetku ljudsko zdravlje i životni vijek.

Ništa manje intrigantan nije ni razvoj kvantnog računalstva koje će se na kraju spojiti s umjetnom inteligencijom kako bi doveo do napredne kriptografije i aplikacija za kibernetičku sigurnost.

Revolucija fuzijske energije
Istu dugoročnu perspektivu trebalo bi primijeniti i na rasprave o klimi. Sve je vjerojatnije da se problem neće riješiti obnovljivom energijom, koja raste presporo da bi se nešto značajno promijenilo, ili skupim tehnologijama. Umjesto toga, možda ćemo doživjeti revoluciju fuzijske energije, ako se u sljedećih 15 godina može izgraditi komercijalni nuklearni reaktor.

Slično tome, revolucija u financijskim uslugama neće biti usredotočena na decentralizirane blockchain tehnologije ili kriptovalute. Umjesto toga, radit će se o vrsti centralizirane financijske tehnologije s omogućenom umjetnom inteligencijom koja već poboljšava platne sustave, kreditiranje i raspodjelu kredita, ugovaranje osiguranja i upravljanje imovinom.

Ove i mnoge druge tehnologije mogle bi promijeniti svijet na bolje, ali samo ako možemo upravljati njihovim negativnim nuspojavama i samo ako se rabe za rješavanje svih megaprijetnji s kojima se suočavamo. Nadamo se da će umjetna inteligencija jednog dana prevladati ljudsku glupost. Ali nikada neće dobiti priliku ako se prije toga uništimo.

© Project Syndicate 2024.

Komentirajte prvi

New Report

Close