Disruptivne tehnologije rijetko pozdravljaju radnici ili drugi sa značajnim udjelom u statusu quo.

Inovacija nalaže prilagodbu, a prilagodba je skupa. Otpor moćnih aktualnih političara revolucionarnim tehnologijama bio je glavni čimbenik u proteklim razdobljima stagnirajućeg rasta. Predvidljivo, početni entuzijazam za generativnu umjetnu inteligenciju, nakon objavljivanja ChatGPT-a prošle godine, ustupio je mjesto strahu od tehnološke nezaposlenosti.

Neuništiv digitalni alat
Nitko ne očekuje da će poremećaji uzrokovani umjetnom inteligencijom biti manji. Kako kaže Goldman Sachs: “generativna umjetna inteligencija mogla bi zamijeniti do jedne četvrtine trenutnih radnih mjesta” u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, pri čemu su administrativne i pravne profesije izloženije od fizički intenzivnih zanimanja poput građevinarstva i održavanja.

Umjetna inteligencija već može proizvesti tekst, videozapise i slike koje se ne razlikuju od sadržaja koji je stvorio čovjek. Znatno je bolja od ljudi u bilo kojem zadatku koji uključuje prepoznavanje uzoraka i sve je bolja u donošenju osnovnih prosudbi u mnogim domenama (primjerice, u odgovaranju na upite korisničke službe).

Povijest nudi naznake o tome kako će se odvijati zazor od umjetne inteligencije, iako su neke paralele korisnije od drugih. Najčešća analogija je s Ludditima, koji su reagirali na industrijalizaciju u Engleskoj početkom 19. stoljeća uništavanjem strojeva.

Ali ova je usporedba neprikladna, s obzirom na to da je umjetna inteligencija neuništiv digitalni alat. Slično tome, malo je vjerojatno da će umjetna inteligencija oživjeti sindikate, koji su nastali industrijalizacijom, jer prvenstveno ugrožava radna mjesta uredskih radnika, a ne radnike na pokretnoj traci.

Da bismo pronašli odgovarajuću povijesnu usporedbu, moramo se vratiti dalje u srednji vijek, kada su moćni obrtnički cehovi – udruge odvjetnika, javnih bilježnika, zanatlija, pisara, slikara, kipara, glazbenika, liječnika i tako dalje – regulirali kvalificirane profesije diljem Europe.

Iako su cehovi koristili društvu osiguravajući kvalitetu proizvoda i certificirajući kvalifikacije stručnjaka, njihova glavna svrha bila je zaštititi i obogatiti svoje članove isključivanjem konkurenata. Takva monopolizacija generirala je veliku dobit kojom je nagrađivala političke elite nauštrb potrošača – “zavjera protiv javnosti”, kako je rekao Adam Smith.

Ali to ne znači da su cehovi bili protiv tehnologije. Iako su se žestoko protivili inovacijama koje zamjenjuju ljudski rad, općenito su bili otvoreni prema inovacijama koje povećavaju rad, štede obrtni kapital i poboljšavaju kvalitetu. Danas su mnogi od onih kojima prijeti generativna umjetna inteligencija – poput odvjetnika, liječnika ili arhitekata – organizirani u profesionalne udruge koje, zapravo, potječu od srednjovjekovnih cehova.

Posebno u Europi te organizacije još uvijek ograničavaju konkurenciju nametanjem prepreka ulasku, postavljanjem profesionalnih naknada, uspostavljanjem kvalitativnih standarda, ograničavanjem upotrebe oglašavanja i drugim mjerama.

Povijesne lekcije za programere
Poput srednjovjekovnih cehova, današnje profesionalne skupine vjerojatno će se svidjeti političarima koji suosjećaju s njima i lobiraju za propise za kontrolu umjetne inteligencije. U idealnom slučaju, ti će napori usmjeriti tehnologiju prema namjenama za povećanje rada, a ne prema onima koje zamjenjuju rad.

Štoviše, neke će se profesije same nadzirati, primjerice uspostavljanjem novih standarda za interakciju između klijenata i umjetne inteligencije; zabranom automatizacije određenih zadataka iz etičkih razloga; ili ograničavanjem pristupa određenim podacima klijenata iz razloga privatnosti, čime se ograničava potencijal učenja tehnologije.

Primjerice, liječnici će vjerojatno inzistirati da im se da posljednja riječ u dijagnozi potpomognutoj umjetnom inteligencijom, a ugledne novinske kuće htjet će provjeriti pouzdanost činjenica iznesenih u člancima napisanim umjetnom inteligencijom. Kako to uvijek biva, neki članovi određene profesije bit će ranjiviji od drugih. U srednjem vijeku najbogatiji majstori vršili su najveći utjecaj na javne vlasti i često su oblikovali politike u vlastitu korist – a ne u korist svih članova ceha.

Danas će partneri u odvjetničkim društvima pozdraviti rezanje troškova automatizacijom zadataka koje obavljaju mlađi suradnici (poput pisanja standardnih ugovora ili pronalaženja pravnih presedana), sve dok mogu zadržati zadatke visoke dodane vrijednosti koje sami obavljaju. Kako bi se ostvario puni potencijal umjetne inteligencije, tvorci politika i inovatori trebali bi promicati uporabu kojom se podiže, a ne suzbija ljudsko djelovanje.

Ako se umjetna inteligencija smatra većom prijetnjom nego izvorom osnaživanja, dobro organizirani lobiji odgodit će ili čak spriječiti njezino usvajanje u mnogim sektorima. Sporo širenje tiskarske preše upozoravajući je podsjetnik. U svojoj želji da nas uvedu u budućnosti, programeri umjetne inteligencije trebali bi obratiti pozornost na lekcije iz prošlosti.