Trebalo je četiri godine, ali izbjegavanje plaćanja poreza i duboka zaduženost američkog predsjednika Donalda Trumpa napokon se otkriva javnosti, kao i brojni njegovi postupci poduzeti isključivo radi vlastitog interesa i koristi njegovih ortaka.

Tijekom Trumpovog mandata, Sjedinjene Američke Države počele su epitomizirati ortački kapitalizam, gdje politički vođe proširuju povlastice i zaštitu tvrtkama u zamjenu za prešutnu političku suglasnost i povoljne ekonomske uvjete.

U okviru takvih dogovora, koji se obično povezuju s postkolonijalnim i postkomunističkim zemljama, “ortaci” su “frendovi” koji pružaju potporu i financiraju autokratske vladare.

U zamjenu za doprinose kampanji i ostale fondove, dodjeljuju im se monopolski položaji, posebne porezne olakšice, zaštita od konkurentskog uvoza i carinska izuzeća koja ne vrijede za njihove konkurente.

Pojam “kapitalizam” postaje pogrešan: iako se gospodarska aktivnost provodi u privatnom sektoru, profitabilnost ovisi o nagradama i kaznama koje dodjeljuju politički vladari, a ne o gospodarskoj učinkovitosti ili zadovoljstvu kupaca.

Najbolji primjer suvremenog ortačkog kapitalizma može se naći u Rusiji pod predsjednikom Vladimirom Putinom, gdje cijelo gospodarstvo djeluje kao uzajamni sustav potpore bogatim oligarsima i Kremlju.

No brojne druge zemlje također spadaju u spektar ortačkog kapitalizma i svaka je izdvojena od gospodarstava u kojima tržišno natjecanje, prava privatnog vlasništva i ravnopravni uvjeti obično vode do postojanih poboljšanja životnog standarda i gospodarskog rasta.

Usmjeravanje bogatstva

Ravnopravni uvjeti, u kojima se sa svim gospodarskim subjektima jednako postupa prema zakonu, upravo je ono što nedostaje sustavima u spektru ortačkog kapitalizma.

Kad uspješan poslovni model iziskuje uspjeh tijela državne uprave, cjelokupni gospodarski rezultati neizbježno se pogoršavaju, čak i ako se profitabilnost poboljša. Osobito u zemljama koje su bogate prirodnim resursima ima puno prilika za usmjeravanje bogatstva kroz dogovore ortačkog kapitalizma.

U tim slučajevima rast je često usporen ili nepostojeći, ali sustav opstaje jer vladari mogu uloviti dovoljno najamnina za kupnju prešutne političke suglasnosti javnosti ili barem lojalnosti glavnih izbornih jedinica kao što je vojska. Venezuela je jedan primjer toga.

Od kad se Trump pojavio kao republikanski predsjednički kandidat u 2016., ortački kapitalizam porastao je u SAD-u. Najnoviji primjer je Trumpova izravna, osobna uključenost u regulatorne mjere protiv kineske kompanije i njene aplikacije TikTok na društvenim mrežama.

Nakon što je u početku zatražio da se revidira poslovanje te kompanije u SAD-u s obzirom na nacionalnu sigurnost, izjavio je da će je potpuno zabraniti osim ako je ne kupi neka američka kompanija.

Nekoliko tjedana ovog ljeta činilo se da Trump daje potporu Microsoftovoj ponudi za otkupom kompanije tvrdnjama da će znatan udio cijene preuzimanja ići američkoj Riznici.

Još recentnije Bijela kuća odobrila je sporazum temeljem kojega bi Oracle i Walmart kupili manjinski udio u kompaniji.

Podigla se još veća uzbuna kad je Bloomberg izvijestio da je predsjednik i osnivač Oraclea, Larry Ellison, donirao 250.000 dolara odboru za političko djelovanje za američkog senatora Lindsey Graham iz Južne Karoline, jednog od najlojalnijih Trumpovih političkih saveznika, istoga dana kad je Ellisonova kompanija najavila da je odabrala američkog “pouzdanog dobavljača tehnologije” za TikTok.

Naravno, nema američkog zakona prema kojem bi prihod od privatne prodaje išao Riznici.

Također, godine 2016. i 2017., Trump je pritiskao Ford Motor Company da otkaže planove o otvaranju tvornice automobila u Meksiku.

The Economist je opisao Trumpove prijetnje protiv te kompanije kao “čistu sramotu”, dok je kolumnist Washington Posta Sebastian Mallaby primijetio: “Jedina nit dosljednosti jest da on želi obznaniti svijetu da može uništiti kompanije kako mu se prohtije”.

Prevaranti zgrću novac

Trump je također pritiskao proizvođača rashladnog sustava Carrier da ne premjesti postrojenje u Meksiko. Međutim, u tom slučaju, Trumpove prijetnje nisu urodile plodom, čak i dok si je nastavio pripisivati zasluge za “spašavanje” stotina radnih mjesta u SAD-u.

Na sličan se način 2017. Trump hvalio da je nagovorio FoxConn na ulaganje 10 milijardi dolara u Wisconsinu i otvaranje tisuća radnih mjesta u zamjenu za porezne olakšice. Ta se radna mjesta tek trebaju otvoriti, a kompanija FoxConn nedavno je objavila promjenu svojih planova.

Još recentnije, Trump je izdvojio Harley-Davidson, legendarnu američku kompaniju koja proizvodi motocikle, zbog odluke da preseli dio proizvodnje izvan SAD-a, što je bila reakcija na njegov trgovinski rat.

Trump se je jednom nazvao “čovjekom za carine”, a carine zaista jesu učinkovit način za prijetnje i nagrade tvrtkama. Američke carine na uvoz čelika primjer su toga.

Kad je Trumpova administracija uvela 25% carinu na uvezeni čelik 2018., također je pokrenula program prijave za porezna izuzeća za pojedinačne tvrtke. Kao što su mnogi predvidjeli, administracija je od tada pogodovala nekim kompanijama. Povrh toga, dok Trumpova administracija proširuje carine na uvoz iz Kine, istovremeno bira dobitnike i gubitnike svojim odlukama o tome koju robu će uključiti.

S obzirom da je većina Amerikanaca zabrinuta zbog utjecaja novca u politici, iznenađujuće je koliko ljudi zaboravlja na opasnosti tih ostalih oblika korupcije. Američko gospodarstvo kroz povijest je bilo među najproduktivnijima na svijetu jer je omogućilo prilično jednake uvjete.

No pod Trumpovom administracijom ukorijenio se ortački kapitalizam i sada će ga trebati iščupati. U protivnom će američko gospodarstvo nastaviti šepati dok hulje i prevaranti zgrću novac.

© Project Syndicate 2020.