Iako u zemlji još boravi nekoliko stotina tisuća sretnika koji uživaju u rujanskom suncu, hrvatski turistički sektor uglavnom se, ranije no ikad, sprema za nikad neizvjesnije prezimljavanje.

U tome će im zasad pomoći nastavak Vladinih mjera predstavljen u četvrtak na zadovoljstvo većine subjekata u turizmu, uz vjerovanje da će proljeće donijeti stabilnije poslovanje, čak i uz eventualan nastavak pandemije s kojom ćemo sve pametnije živjeti.

Ali ove zime za nikog nema zimskog sna, vrijeme do proljeća turistički subjekti trebaju dobro iskoristiti da još bolje nadmudre pandemiju, jer teško da će nas ona u potpunosti napustiti do iduće sezone.

Vlada će za turizam “iskeširati” još oko 800 milijuna kuna potpora, kako bi održala zaposlenost i likvidnost subjekata koji joj pune proračun.

U paketu su mjere sufinanciranja skraćenog radnog vremena od maksimalno dvije tisuće kuna po radniku, uz pripadajuće doprinose. Za mikropoduzetnike je predviđeno dvije tisuće kuna po radniku ukoliko su imali pad prometa veći od 50 posto, a što se odnosi na sve sektore gospodarstva.

Otpis doprinosa na plaće

Za djelatnosti koje su posebno ugrožene, kao što prijevoz putnika i ugostiteljstvo, za turoperatore i poduzetnike vezane uz rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje, ako su imali pad prometa veći od 60 posto potpora od 4000 kuna po radniku nastavit će se do 31. prosinca ove godine.

Ta potpora uključuje i otpis doprinosa na plaće, a očekuje se da će se sve potpore nastaviti do proljeća, za što tek treba donijeti odluku za sljedeću proračunsku godinu. Dobro je što se dio sredstava planira kompenzirati iz europskih fondova. U planu je riješiti i oslobađanje od nameta za privatne iznajmljivače koji ove godine nisu imali promet ili su čak odjavili apartman.

Iako nekima mjere ne odgovaraju u potpunosti, primjerice ugostiteljima koji umjesto toga traže niži PDV kao održivije rješenje, u sektoru se slažu da će mjere omogućiti preživljavanje, spriječiti masovne otkaze, omogućiti kvalitetan početak sljedeće sezone.

No državna potpora mnogima neće biti dovoljna, neki će se izvući uz dodatne napore i inovativan pristup radu, a neki će ove jeseni ključ u bravu.

Hotelima i kampovima će državne mjere najbolje sjesti jer ionako idu u hibernaciju, uz znatno manje troškove hladog pogona nego da rade.

Doduše, najavljuju iz Hrvatske udruge turizma da će neki hoteli zahvaliti Vladi na mjerama tako što će ostati otvoreni dulje nego što su planirali ovih dana, te na taj način dati svoj doprinos nastavku turističkog prometa bez gledanja “na svaki kunu”.

Malo će ih prezimiti otvoreni, uključujući one u Zagrebu koji se jako teško pune. Postoje neka rješenja koja su u ovoj krizi počeli uvoditi hoteli po svijetu, pa bi neki mogli raditi parcijalno, primjerice samo za neke evente, neki bi možda sobe mogli iznajmljivati za dugoročan boravak ili ih prenamijeniti u urede.

Mali hoteli tu bi mogli biti u prednosti zbog generalno manjih troškova održavanja, ako nisu u prevelikim financijskim dubiozama.

Putovanja za male grupe

Agencije su te kojima će trebati ova potpora od 4000 kuna po radniku, pogotovo zato što kongresne jeseni (i proljeća) gotovo neće biti, kao ni školskih putovanja, a pitanje je hoće li se održati bilo koji advent.

Dugoročno, agencije bi možda mogle razmisliti o konceptu organizacije putovanja za male grupe, trendu koji je u svijetu nazvan “travel pod” i predstavlja znatno sigurniju varijantu putovanja od velikih grupa neznanaca. I njima, kao i drugim segmentima u turizmu, digitalizacija treba biti važno pitanje kojim se trebaju pozabaviti preko zime.

Privatni smještaj i u najboljim godinama u rujnu gasi motore, već u listopadu apartmani u gradovima primaju studente, ostali se konzerviraju prije eventualnog proljetnog bojanja.

Vidjet ćemo koliko će privatnog smještaja popuniti takozvani digitalni nomadi koji su u postupku zakonske regulacije, no teško je da već u ovoj godini pohrle u Hrvatsku, zemlju koja trenutno vodi po rastu broja slučajeva zaraze Covidom.

Za očekivati je da dio apartmana na Jadranu korona naprosto izbriše, jer su i ranije poslovali na rubu rentabinosti.

Na javnom sektoru je da konačno uvede reda u taj segment koji mora povećati vrijednost, a ne gomilati bezglavo rentanje. Ministrica Nikolina Brnjac ponavlja kako će održivost biti glavna misao vodilja u budućim strategijama razvoja, no vidjet ćemo je li sustav i hrvatski mentalitet spreman to podržati i provoditi.

Promocija će biti i dalje važna karika za ostanak na tržištu, koje će sljedeće godine možda ipak malo drukčije izgledati, s povratkom mediteranskih destinacija.

Iz HTZ-a poručuju da će fokus ove jeseni možda biti na domaćim gostima, no moglo bi se dogoditi da zbog niza okolnosti to bude bačen novac, pa treba razmisliti o štednji za proljeće. Na proljeće svakako kreću kampanje kao u dobrim starim vremenima, zovemo susjede i one koji mogu doći autom, jer avioni će i sljedeće godine biti rijetkost.

Destinacije poput Dubrovnika mogle bi se pokriti kruzerima ako se oni pokrenu na proljeće. Lokalni TZ-i, to već ptice na granama znaju, trebaju ili dobiti smisao, ili nestati.

Ovo bi mogla biti prilika da pokažu što znaju, jesu li u stanju organizirati testiranja na Covid, osmisliti prave proizvode za putnike koji traže osamu, iskoristiti tehnologiju za privlačenje turista. Ako ništa drugo, u narednim mjesecima bit će puno vremena za edukaciju, prilagodbu, inovacije, izlazak iz kutije, za one koji to žele.