Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću uveo je novo doba američke trgovinske politike koja predstavlja temeljni prekid s prošlošću, pa i s njegovim prvim mandatom. Trumpa znatno manje obeshrabruju posljedice nego prošli put. “Carinski zid” koji želi izgraditi oko SAD-a nije samo agresivnija verzija njegove transakcijske politike u prvom mandatu, već predstavlja napor da se preoblikuje globalni ekonomski poredak i mjesto Amerike u njemu.

Prve cigle na zidu postavljene su 4. ožujka, kada je Trump uveo carine od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika i udvostručio carine od 10 posto na kinesku robu, pa je kumulativna stopa na kineski uvoz premašila 30 posto. Kanada i Meksiko odmah su najavili mjere odmazde usmjerene na politički osjetljive američke industrije i kongresne okruge. Nakon dva dana bijesnog lobiranja i previranja na tržištu (za što je Trump okrivio “globaliste”), SAD je odobrio jednomjesečnu odgodu za automobile iz Meksika i Kanade i proizvode koji su u skladu sa sporazumom SAD-Meksiko-Kanada (USMCA).

Iskoristiti dominaciju

Ali ova privremena izuzeća ne bi se trebala shvatiti kao znak da se Trump povlači od uvođenja carina najbližim američkim trgovinskim partnerima. Trump je obećao da će do 12. ožujka uvesti carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija, što će posebno teško pogoditi Kanadu. Carina na globalni uvoz automobila trebala bi uslijediti 2. travnja, što će naštetiti ne samo Japanu, Južnoj Koreji i Njemačkoj, već i Meksiku i Kanadi, gdje su američki proizvođači automobila izgradili složene prekogranične lance opskrbe.

Administracija početkom travnja također planira predstaviti “recipročne” carine svim zemljama u svijetu, osmišljene da odgovaraju carinama koje druge zemlje nameću SAD-u. Dužnosnici će pomno nadzirati sve necarinske prakse (poreze, subvencije, manipuliranje valutom, propise) koje administracija smatra “nepoštenima”. Zemlje poput Indije, Argentine, Južne Koreje i Brazila mogle bi se suočiti s najstrožim mjerama.

Ali razlika između Trumpove neposredne, agresivne upotrebe carina i onoga što smo vidjeli tijekom njegovog prvog mandata nije samo pitanje stupnja. Prošli su dani kada su se carinama uglavnom koristili kao polugom u pregovorima. Za razliku od toga, Program trgovinske politike Trumpove administracije za 2025. predstavlja ih kao ključni alat za vraćanje opskrbnih lanaca u zemlju, revitalizaciju američke proizvodne baze i zamjenu poreznih prihoda. Cilj nije rješavanje bilateralnih trgovinskih deficita ili kažnjavanje nepoštenih praksi, već zaštita “duše” Amerike i naplata dovoljno visoke premije na pristup američkom tržištu. Pregovaranje o ukidanju carina značilo bi žrtvovanje ovih temeljnih ciljeva politike.

Ova promjena odražava Trumpovo uvjerenje da poslijeratni liberalni ekonomski poredak nije temelj američkog prosperiteta, već njegova propast. Kako on to vidi, SAD se odrekao svog ekonomskog suvereniteta nakon Drugog svjetskog rata smanjenjem carina i dopuštanjem neograničenog odljeva kapitala.

Trump je počeo osporavati dvostranački konsenzus koji podržava liberalizaciju tržišta i globalnu integraciju tijekom svog prvog mandata, ali sada forsira to pitanje. Njegovo rješenje je iskoristiti američku ekonomsku, vojnu i tehnološku dominaciju kako bi preoblikovao globalne trgovinske tokove u svoju korist i ispravio desetljeća pogrešne politike. “Recipročne” carine služe tome: ne stvaranju pregovaračke poluge, već restrukturiranju globalnih trgovinskih odnosa.

Međutim, u svojoj srži, strategija carinskog zida namijenjena je za jednu publiku: Kinu. Trump je bio ravnodušan prema pregovorima o rješenju za Kanadu i Meksiko, a pokazao je još manje interesa za suradnju s kineskom vladom. Nije bilo konkretnih zahtjeva koji su prethodili dva kruga carina od 10 posto, niti su nakon njih uslijedili pokušaji da se započne pregovarački postupak. Iako je kineska odmazda do sada odmjerena, prosječna američka carinska stopa na kineski uvoz brzo se približava opasnoj zoni u kojoj će kineski čelnici uskoro osjetiti da moraju jače uzvratiti, kako na domaćem terenu ne bi izgledali slabi.

Smjena generacija

Samo manji dio obiteljskih tvrtki ima konkretan plan nasljeđivanja

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh

Čak i ako neki u Trumpovoj administraciji vide prostor za kompromis s Kinom, skloni su obuzdavanju – ili čak konfrontaciji. Početkom izgradnje svog carinskog zida, SAD će prisiliti saveznike na donošenje neugodne odluke: uklonite kineske komponente i kapital iz svojih lanaca opskrbe – barem u sve većem broju sektora koji se smatraju ključnima za nacionalnu sigurnost (kao što su poluvodiči, ključni minerali, čelik i aluminij) – ili ćete biti potpuno isključeni s američkih tržišta.

Zabrinut za nasljeđe

Rizik od novog hladnog rata je stvaran, a potencijal za eskalaciju velik. Prekid američko-kineskih odnosa imao bi katastrofalne posljedice za globalno gospodarstvo i njegova dva najveća igrača. Ali vjerojatni dugoročni utjecaj Trumpove trgovinske strategije na globalnu ekonomsku arhitekturu još je važniji. Bez velikog dogovora s Kinom ili bilo kim drugim, prisustvovat ćemo prijelazu iz sustava upravljane ekonomske integracije temeljenog na pravilima u sustav prisilnog razdvajanja, kaotične fragmentacije i ekonomske samodostatnosti.

Trump će vjerojatno ustrajati čak i ako se suoči s ozbiljnim ekonomskim poremećajima. Naravno, administracija se nada da će američki potrošači i tvrtke čim prije osjetiti prednosti njezine strategije. Ali Trump je već prihvatio da bi carine mogle izazvati “male poremećaje” za SAD. “Hoće li biti boli?” pitao je u veljači. “Možda (a možda i ne!) Ali učinit ćemo Ameriku ponovno velikom i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti.”

Trumpova politička podrška među republikanskim biračima dovoljno je trajna da izdrži ekonomske posljedice, barem neko vrijeme. I za razliku od svog prvog mandata, on nema suzdržanih glasova unutar svog kabineta ili u Kongresu. Kao predsjednik kojemu je ovo posljednji mandat i koji je uglavnom zabrinut za svoju ostavštinu, ima znatno veću toleranciju na bol nego prošli put, kako politički, tako i u smislu tržišnog utjecaja. To znači da će njegov carinski zid vjerojatno ustrajati.

Svijet ulazi u razdoblje povećane ekonomske neizvjesnosti ne zato što će carine uzrokovati određenu inflaciju i poremećaje u lancu opskrbe, već zato što SAD aktivno razara ekonomski poredak koji je stvorio. Bez obzira na to hoće li Trumpov napor da ponovno stvori američku hegemoniju uspjeti ili propasti, to predstavlja najznačajniji izazov globalnom trgovinskom sustavu od njegovog početka.