U 2020. godini nastaviti će se globalno tržišno natjecanje i progres tehnologije proizvodnih i poslovnih procesa u proizvodnji namještaja i preradi drva.

Intenzitet ponude svjetske konkurencije neće slabiti, a potražnja namještaja na tržištu zemalja EU će stagnirati. Držati korak s proizvodnjom i izvozom zemalja Dalekog istoka bit će sve teže. Ova i slična uopćena predviđanja uobičajena su. Nije više novost, razvijena industrijska operativa EU dosljedno traži, a dio već i nalazi rješenja u implementaciji Industrije 4.0. Međutim, u realnosti globalno tržište je rasplinuto na stotine mikro tržišta širokog asortimana proizvoda čiji je zajednički nazivnik namještaj i proizvodi za uređenje interijera.  Segmentacijom tržišta povećava se broj mogućih varijacija, na lokalnom, užem regionalnom, međunarodnom regionalnom i konačno tržištu jedne ili više EU zemalja. Širina asortimana namještaja i asortimana za uređenje interijera bitno povećava mogućnosti uspjeha poduzetnika u specifičnom i ciljanom poduzetničkom poduhvatu, tj. projektu.

Cilj – veća profitabilnost
Poznato je, dio naših proizvodnih kompanija još nije postigao razinu prosječne poslovne prakse u proizvodnji namještaja zemalja EU. Zato je golem potencijal u razvoju proizvoda, proizvodnih i poslovnih procesa u proizvodnji namještaja, prozora, vrata, u preradi drva. Naši proizvođači parketa već su osvojili položaj lidera na tržištu EU. Znači, može se.

Brojni su izazovi za poduzetne i inovativne ljude. Od struke se očekuje veći doprinos gospodarskom rastu i društvenom blagostanju. Namještaj može imati određeni stil, koji ga svrstava u umjetničke oblike. Dugoročnost potražnje namještaja i uređenja interijera nije sporna.   Strategija velikog skoka u razvoju inventivno predložene Industrijske strategije Hrvatske 2014-2020. godine, a čiji je cilj bio smanjiti jaz naše proizvodnje namještaja u odnosu na industriju Zapadne Europe samo je djelomično ostvarena.

Razlog? Investicije su pretpostavka rasta i razvoja izrade proizvoda više dodane vrijednosti, industrijske proizvodnje i izvoza. Preduvjet investicija je profitabilnost subjekta. Naslijedili smo kulturu upravljanja proizvodnjom koja je rezultirala poslovanjem na granici rentabilitnosti. Nije bilo novca za investicije. Prvi strateški cilj industrijske strategije za treće desetlijeće je povećanje profitabilnosti poduzeća.

Na razini državnih i lokalnih gospodarskih institucija, a još više na razini industrijskih i obrtničkih poduzeća vrlo je složeno pitanje izbora industrijske strategije razvoja kojom će se učinkovito unaprijediti poslovno okruženje radi povećanja profitabilnosti proizvođača.
U realnosti industrijske operative traži se implementacija novih i boljih rješenja. Izazov je to sadašnjosti i budućnosti.

Na granici rentabilnosti
Prijedloga ima, slušali i čitali smo ih, ali je njihova implementacija u industrijskoj operativi bila usporena. Šest vektora optimizma su: 1. Identifikacija ključnih strategijskih prilika i prijetnji u međunarodnom okruženju naših poduzeća je motiv i izazov za izbor optimalnih razvojnih strateških rješenja u pojedinom poduzeću te u projektiranju nacionalne strukovne strategije 2021-2030. U upravljanju razvojem odlučimo se pojačati naše izvođenje zaključaka komparativnim analizama stanja u industriji namještaja EU. Pogrešno je temeljem stanja na domaćem tržištu odlučivati o razvoju naše industrije koja više od 50% svojih proizvoda prodaje na tržište EU i izvozi u treće zemlje. Sada 1,4 milijarde, a ubuduće 2 miljarde eura.
2. Upravljanje proizvodnjom namještaja razlikuje se od upravljanja preradom drva! U proizvodnji namještaja i finalnih proizvoda izrađuju se složeniji, točnije srednje složeni proizvodi, koji osim funkcionalnih imaju tržišno vrlo značajne estetske karakteristike. Provedba strategije razvoja dizajna proizvoda s više dodane vrijednosti namijenjenih izvozu mogući je izvor rasta konkurentnosti i rentabilnosti. Isto vrijedi za provedba strategije diferencijacije u proizvodnim/tehnološkim i poslovnim/komercijalnim procesima. Namještaj s višom dodanom vrijednosti diže prodajne cijene i otvara nova tržišta. Inozemna konkurencija, europski lideri u proizvodnji namještaja, obilno koriste srednje visoke tehnologije, digitalizaciju, složene CNC strojeve, obradne centre, automatizaciju i robotiku. Sve to za izrade namještaja više dodane vrijednosti. U preradi drva proizvodi su u pravilu jednostavniji i manje složeni. Koristi se pretežno niska i srednje niska tehnologija. Prioritet je funkcionalnost. Proizvodi su namijenjeni prodaji na industrijskom tržištu. Nastavak kvalitetnog i konkurentnog razvoja naše prerada drva je izvanredno važna zadaća. Činjenica je da u Hrvatskoj imamo jednu od najmodernijih i najvećih pilana u EU potvrda je da će razvoj prerade drva ubuduće ići u pravom smjeru.
3. Svrsishodnije će biti da o budućnosti naše proizvodnje namještaja odlučujemo temeljem poslovnih rezultata dokazano rentabilne industrije EU. Zato što prosjek naše djelatnosti proizvodnje namještaja posluje na granici rentabilnosti. Samo nešto više od 30 od 580 naših proizvođača namještaja pokriva 80% ukupnog izvoza.
4. Pogrešan je zaključak da naša proizvodnja namještaja i prerada drva navodno nemaju prioritet, ne razvijaju suvremene proizvodne i poslovne procese na tragu treće i četvrte industrijske revolucije jer imaju 150 godina dugu tradiciju. Ali, dugogodišnja tradicija, niti domaći izvori vrijedne sirovine, nisu više dovoljne komparativne prednosti u izgradnji održive globalne konkurentske sposobnosti svakog  pojedinog proizvodnog poduzeća.

Kako pronaći kupce?  
5. Nova paradigma upravljanja suvremenom proizvodnjom namještaja, prozora, vrata i parketa glasi: “Proizvodnja finalnih proizvoda počinje na tržištu dobara široke potrošnje jer ovisi o potrebama i željama potrošača”. Danas, a tako će biti ubuduće, cilj uspješnosti poslovanja i proizvodnje je pronalaženje potencijalnih kupaca, zadovoljavanje njihovih potreba i želja, te postizanje komparativne prednosti.
6. Provedba poslovne strategije temeljene na orijentaciji na potrošače i na tržište jedna je od ključnih osobina tržišnih lidera i njihovih sljedbenika u proizvodnji namještaja u EU. U izvozu naše tvornice primjenjuju strategiju orijentacije na proizvodnju, na tehnološki proces izrade. Prečesto se zapostavlja komercijalizacija izvoza. Poslujemo u vrijeme u kojem se stvarno, a ne deklarativno proizvodna poduzeća organiziraju za neposredno zadovoljenje potreba i želja kupaca, potrošača. Otvaranje vlastitih prodajnih mjesta na domaćem i inozemnim tržištima nije novost. Investicije su to koje se isplate kada su pokrivene dodatnim prihodima. A isplate se ako je rezultat viša dodana vrijednost.