ChatGPT, novi prototip robota za čavrljanje (chatbota) utemeljenog na umjetnoj inteligenciji (AI) koji je razvio istraživački laboratorij OpenAI u San Franciscu, zauzeo je svijet preko noći.

Već hvaljena kao prekretnica u razvoju takozvanih velikih jezičnih modela (LLM), najpoznatija svjetska generativna umjetna inteligencija postavlja važna pitanja o tome tko kontrolira ovo tržište u nastajanju i služe li te moćne tehnologije javnom interesu.

Milijarda $ prihoda do 2024.
Odgovori koje ChatGPT daje tečni su i uvjerljivi. Međutim, unatoč svom instrumentu za jezik, ponekad može pogriješiti ili generirati činjenične neistine, fenomen poznat među istraživačima umjetne inteligencije kao “halucinacija”.

Strah od izmišljenih referenci nedavno je naveo nekoliko znanstvenih časopisa na zabranu ili ograničenje upotrebe ChatGPT-a i sličnih alata u akademskim radovima. No, iako bi chatbot mogao imati poteškoća s provjerom činjenica, naizgled je manje sklon pogreškama kada je u pitanju programiranje i lako može napisati učinkovit i elegantan kôd.

Uz sve svoje nedostatke, ChatGPT očito predstavlja veliki tehnološki iskorak, zbog čega je Microsoft nedavno najavio “višegodišnje ulaganje vrijedno više milijardi dolara” u OpenAI, koje navodno iznosi 10 milijardi dolara, povrh milijardu dolara koje je već uložio u tu tvrtku.

Izvorno neprofitna organizacija, OpenAI sada je profitna korporacija čija se vrijednost procjenjuje na 29 milijardi dolara. Iako je obećala ograničiti svoju dobit, njena labava struktura ograničava povrat ulagača na 10.000 %.

ChatGPT pokreće GPT-3, moćni veliki jezični model (LLM) obučen za ogromne količine teksta za generiranje odgovora nalik na ljudske koji zvuče prirodno. Iako je trenutno najslavnija generativna umjetna inteligencija na svijetu, druge Big Tech tvrtke, kao što su Google i Meta, razvijaju vlastite verzije. Premda još nije jasno kako će se ti chatbotovi unovčiti, navodno slijedi plaćena verzija ChatGPT-a, a OpenAI predviđa milijardu dolara prihoda do 2024. godine.

Loši akteri svakako bi mogli zloupotrijebiti te alate za razne nezakonite sheme, poput sofisticiranih internetskih prijevara ili pisanja zlonamjernog softvera. Ali buduće primjene tehnologije, od kodiranja do otkrića proteina, pružaju razlog za optimizam.

Primjerice, McKinsey procjenjuje da je 50-60% tvrtki već u svoje poslovanje ugradilo alate pokretane umjetnom inteligencijom poput chatbotova. Proširenjem upotrebe velikih jezičnih modela tvrtke bi mogle poboljšati učinkovitost i produktivnost.

Međutim, golema, neizmjerno skupa i brzo rastuća računalna snaga potrebna za obuku i održavanje alata generativne umjetne inteligencije predstavlja značajnu prepreku ulasku koja bi mogla dovesti do tržišne koncentracije. Potencijal za monopolizaciju, s rizikom od zlouporabe, naglašava hitnu potrebu da tvorci politika razmotre implikacije tog tehnološkog napretka.

‘CERN’ za generativnu AI
Srećom, čini se da su tijela nadležna za tržišno natjecanje u SAD-u i drugdje svjesna tih rizika. Regulator komunikacija UK-a, Ofcom, pokrenuo je krajem prošle godine istragu o tržištu računalstva u oblaku, na koje se oslanjaju svi veliki modeli AI, dok američka Savezna trgovinska komisija trenutno istražuje Amazon Web Services (AWS), koji, s Googleom i Microsoft Azureom, dominira tržištem. Te istrage mogle bi imati dalekosežne posljedice za usluge koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, a koje se oslanjaju na golemu ekonomiju razmjera.

Ali nije jasno što bi uopće tvorci politike trebali učiniti. Ne učine li regulatori ništa, tržištem generativne AI mogla bi dominirati jedna ili dvije tvrtke. Istodobno, pojava velikih jezičnih modela otvorenog koda, kao što je alat za pretvaranje teksta u sliku Stable Diffusion, mogla bi osigurati da tržište ostane konkurentno bez daljnje intervencije.

Međutim, čak i ako profitni modeli postanu dominantni, konkurenti otvorenog koda mogli bi uzeti svoj tržišni udio, baš kao što je to učinio Mozillin Firefox Googleovom pregledniku Chrome, a Android Appleovom mobilnom operativnom sustavu iOS-u. Divovi računalstva u oblaku poput AWS-a i Microsoft Azurea također bi mogli iskoristiti proizvode generativne umjetne inteligencije kako bi povećali svoju tržišnu snagu.

Kao što se raspravljalo na nedavnom Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, generativna AI previše je moćna i potencijalno transformativna da bi svoju sudbinu ostavila u rukama nekoliko dominantnih tvrtki. Međutim, iako postoji jasna potražnja za regulatornom intervencijom, ubrzani tempo tehnološkog napretka ostavlja vlade u vrlo nepovoljnom položaju.

Demokratske vlade mogle bi osnovati multilateralno tijelo koje bi razvilo sredstva za sprječavanje lažiranja, trolanja i drugih štetnih sadržaja na internetu, poput CERN-a za generativnu umjetnu inteligenciju. Alternativno, mogle bi utemeljiti konkurenta financiranog javnim sredstvima s drukčijim poslovnim modelom i poticajima za poticanje tržišnog natjecanja između ta dva modela.

Potpuno je jasno da je prepuštanje tržištu da odluči kako se koriste te moćne tehnologije i tko će ih koristiti vrlo rizičan prijedlog.

© Project Syndicate 2023.