Diljem svijeta, visoka inflacija, spor gospodarski rast i nestašice hrane najviše štete siromašnima. Povrh nejednakih posljedica pandemije bolesti Covid-19, današnje višestruke krize već su uzrokovale dramatične preokrete u razvoju i dovele do znatnog povećanja globalnog siromaštva. Što se tiče pozitivnih posljedica, kriza uzrokovana bolešću Covid-19 potaknula je dosad nezabilježene promjene, osobito u industrijama s velikom digitalnom komponentom. Ova digitalna revolucija katalizirala je povećanje pristupa i korištenja financijskih usluga u gospodarstvima u razvoju, transformirajući način na koji ljudi izvršavaju i primaju plaćanja, zadužuju se i štede.

Te promjene zapanjujuće su vidljive u najnovijem izdanju baze podataka Global Findex, sastavljenoj iz istraživanja provedenog na više od 125.000 odraslih osoba u 123 gospodarstva, koje pokriva korištenje financijskih usluga tijekom 2021. godine. Istraživanje je pokazalo da 71% odraslih osoba u gospodarstvima u razvoju sada ima formalni financijski račun – bilo kod banke, druge regulirane institucije poput kreditne unije ili mikrofinanciranja ili pružatelja usluga mobilnog novca – u usporedbi sa 42% prije deset godina kada je objavljeno prvo izdanje te baze podataka.

Ova digitalna transformacija olakšava ljudima jeftinije i sigurnije primanje plaće od poslodavaca, slanje doznake članovima obitelji i plaćanje robe i usluga. Mobilni novčani računi bolji su za transakcije velikog obujma i transakcije s malim svotama koje pomažu korisnicima da pristupe financijskim uslugama i štede kako bi se bolje nosili s krizama.

Antikorupcijski alat

Udio odraslih osoba u gospodarstvima u razvoju koje obavljaju ili primaju digitalna plaćanja porastao je sa 35% u 2014. na 57% u 2021. U supsaharskoj Africi 39% vlasnika računa za mobilni novac sada koristi svoje račune za štednju. A više od trećine ljudi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom koji su platili režije s računa, učinili su to prvi put nakon početka pandemije Covid-19.

Važno je napomenuti da digitalna revolucija služi i kao moćan antikorupcijski alat jer pomaže u povećanju transparentnosti dok novac teče iz državnog proračuna u javne agencije do građana. Državni socijalni programi sada mogu smanjiti kašnjenja i curenje usmjeravanjem transfera izravno na mobilne telefone svojih korisnika. Milijuni ljudi u zemljama u razvoju primili su plaćanja na ovaj način tijekom pandemije, pomažući ublažiti utjecaj pandemije bolesti Covid-19 na egzistenciju.

Ključno je nadovezati se na te ohrabrujuće trendove, posebno s obzirom na trenutačne nepovoljne gospodarske uvjete. Proširenje pristupa financiranju, smanjenje troškova digitalnih transakcija i usmjeravanje isplata plaća i socijalnih transfera putem financijskih računa bit će ključni za ublažavanje zastoja u razvoju koji proizlaze iz tekućih turbulencija.

Državni i privatni sektor mogu pomoći u promicanju te preobrazbe u nekoliko ključnih područja. Prvo, moraju stvoriti povoljno operativno i političko okruženje. Primjerice, omogućavanjem interoperabilnosti sustava omogućuju se plaćanja u različitim vrstama financijskih institucija i među pružateljima usluga mobilnog novca. Poboljšanje pristupa financiranju puno više ovisi o sustavu mobilnih telefona nego o sustavu fizičkog bankarstva. Jeftini i funkcionalni mobilni telefoni i dobar pristup internetu preduvjeti su za proširenje digitalnih financija. Zaštita potrošača i stabilni propisi potrebni su i za poticanje sigurnih i pravednih praksi kojima se jača povjerenje u financijski sustav.

Uspostava sustava digitalne identifikacije također je ključna jer je nedostatak provjerljivog identiteta jedan od glavnih razloga zašto su neke odrasle osobe i dalje isključene iz financijskih usluga. Iz iskustava zemalja poput Indije i Filipina, znamo da državni programi identifikacije i programi financijske uključenosti mogu raditi u tandemu kako bi se teško dostupno stanovništvo opremilo službenim identifikacijskim dokumentima i financijskim računima. Indija je, primjerice, pionir uspješnog biometrijskog univerzalnog ID sustava koji posvećuje dužnu pozornost sigurnosti i privatnosti. Još jedan visoki prioritet trebao bi biti promicanje digitalizacija plaćanja. Podaci Global Findexa za 2021. godinu pokazuju da je 865 milijuna vlasnika računa u gospodarstvima u razvoju otvorilo svoj prvi račun u banci ili sličnoj instituciji kako bi primili novac od države.

Pomoć kućanstvima

To je izravno pomoglo kućanstvima, a pomoglo je i u izgradnji digitalnog financijskog ekosustava jer je vjerojatnije da će ljudi koji su primali uplate na račun koristiti svoj račun za plaćanje i pristup drugim uslugama. Digitalna plaćanja države stoga služe kao temelj za sastavljanje vjerodostojnih socijalnih registara i utvrđivanje nedostataka i preklapanja. Kako digitalna plaćanja postaju sve raširenija i jeftinija, mnoga privatna poduzeća moći će plaćati svoje radnike i dobavljače elektroničkim putem i trebala bi. Naposljetku, programi financijskog obrazovanja, posebno oni koji uključuju uzajamno učenje (primjerice putem ženskih grupa za samopomoć) također su ključni. Svjetska banka čvrsto se zalaže za širenje financijske uključenosti kroz digitalizaciju. Nastavit ćemo podupirati zemlje dok poboljšavaju mobilne mreže, dorađuju propise za poticanje pristupa financiranju, usvajaju platforme e-države i moderniziraju sustave socijalne zaštite. Za mnoge milijune ljudi koji još uvijek nemaju račun moramo udvostručiti napore i pronaći kreativne načine za njihovo povezivanje s financijskim sustavom, izgradnju gospodarske otpornosti i iskorištavanje prednosti uključivanja.

* Autor je predsjednik Grupe Svjetske banke