Dani u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, sve su duži. Čak i nakon zalaska, sunce se zadržava ispod horizonta, bacajući sjaj na stjenoviti obalni krajolik. Djelići mirisne smeđe-zelene tundre naziru se u tom prizoru poput točkica. Svugdje se snijeg topi, pa se pješači po bljuzgavici i kroz mokar i težak snježni pokrivač.

Brza i radikalna preobrazba
Prije slijetanja na Grenland na početku sezone topljenja očekivala sam da će biti još snijega. Ali ostali su samo dijelovi zimskog snijega. Nakon četvrt stoljeća gubitka mase, grenlandska ledena ploča prolazi kroz brze i radikalne preobrazbe.

Arktički izvještaj za Grenland Američke nacionalne uprave za oceane i atmosferu, čija sam koautorica, prikazuje sumornu sliku. Grenland je 2022. godine obilježio gubitak leda 25. godinu zaredom, popraćenu “neviđenim događajima otapanja u kasnoj sezoni”. 3. rujna više od trećine površine ledene ploče iskusilo je uvjete topljenja, uključujući Summit Station, istraživačku stanicu u blizini vrha ledene ploče.

Godinu dana prije, u kolovozu 2021., Summit Station dokumentirao je svoju prvu zabilježenu količinu kiše, iako je bilo nemoguće točno reći koliko je kiše bilo jer na tako velikim nadmorskim visinama nema kišomjera.

Predviđa se da će ubrzana stopa gubitka leda na Grenlandu premašiti sva razdoblja tijekom holocena, geološkog doba koje je započelo prije otprilike 12.000 godina. To je uvjerljiv dokaz da zapadni dio grenlandske ledene ploče postaje sve nestabilniji, približavajući se prekretnici iza koje se njezina dinamika i struktura temeljno i nepovratno pomiču.

Zapravo, znanstvenici su možda podcijenili koliko su ledenjaci osjetljivi na globalno zatopljenje, što znači da može doći do prekretnice prije nego što mislimo. Moje istraživanje pokazuje da taj gubitak leda preoblikuje rubove ledene ploče i grenlandske obale, mijenjajući brzine ledenjaka i preusmjeravajući tokove leda, vode i sedimenta. Te promjene, pak, utječu na reakcije ledene ploče na buduća povećanja temperature.

Prilikom nedavnog posjeta Nuuku, nastavila sam raditi na projektu QGreenland, izgradnji alata za geoprostorne podatke za istraživače i nastavnike zainteresirane za istraživanje Grenlanda i učenje o znanstvenim istraživanjima koja se tamo odvijaju.

Iako se ne može namirisati tundra ili čuti arktičke ptice putem interaktivnih karata, takvi alati obećavaju da će upoznati ljude s najvećim otokom na svijetu i pomoći im da shvate kako bi promjene na Arktiku mogle utjecati na njihove vlastite zajednice, čak i ako su udaljene tisuće kilometara.

Da bismo izbjegli katastrofu, moramo djelovati odmah. Slično kao što nam svjetlost udaljenih zvijezda omogućuje da zavirimo u prošlost, promjene koje sada vidimo na Grenlandu, koje su posljedice našeg prethodnog nedjelovanja po pitanju emisija stakleničkih plinova, nude zastrašujući pogled u budućnost.

Kao što se napominje u Objedinjenom izvješću Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene: “Porast razine mora neizbježan je stoljećima do tisućljećima”, uglavnom zbog otapanja ledenih ploča.

Neodložno poduzimanje mjera
Porast razine mora možda ne izgleda kao gorući problem ako nije poplavljeno vlastito dvorište. Ali otprilike 40% svjetske populacije živi u krugu od 100 kilometara od obala.

Osim erozije obale i slane vode koja preplavljuje slatkovodne resurse i ekosustave, porast razine mora također će utjecati na razine podzemnih voda, uzrokujući moguće poplave i onečišćenje vode dalje u unutrašnjosti. A mi koji živimo tisućama kilometara od obale ovisimo o obalnoj infrastrukturi za robu i otpremu.

Svi moramo planirati budućnost s kontinuiranim porastom razine mora i surađivati kako bismo reagirali na to. Opseg i tempo porasta razine mora i dalje ovisi o odlukama koje upravo donosimo. Najnovije izvješće Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene, koje pokazuje da globalne temperature idu prema povećanju od 3,5 ° Celzija do 2100., naglašava hitnu potrebu za zatvaranjem jaza između trenutačnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena i onoga što se mora učiniti kako bi se ispunio naš dogovoreni globalni cilj ograničenja porasta globalne temperature na razini znatno manjoj od 2 °C.

Ako temperature porastu za 2-3 °C, ledene ploče Grenlanda i Zapadnog Antarktika mogle bi se izgubiti “gotovo u potpunosti i nepovratno tijekom više tisućljeća”, uzrokujući porast razine mora od nekoliko metara. Procjene upućuju na to da bi topljenje samo grenlandske ledene ploče značilo 7,4 metra (24 stope) potencijalnog povećanja razine mora.

Neodložnim poduzimanjem snažnih mjera usmjerenih na klimu, mogli bismo spasiti velik dio grenlandske ledene ploče, suzbiti širenje požara, smanjiti porast učestalosti i ozbiljnosti suše, povećati sigurnost hrane i osigurati nastanjiv svijet.

Međutim, da bismo to postigli, potrebni su zajednički i trajni napori da se ograniči globalni porast temperature. Svaki je stupanj važan. Kako bismo prevladali klimatske promjene, moramo se pridržavati utvrđenih rokova i poštivati postojeće obveze da se odmaknemo od fosilnih goriva kao primarnog izvora energije. Poruka s Grenlanda je jasna: led neće pregovarati.