Zatražite od dva različita stručnjaka za klimu na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Egiptu (COP27) da okarakteriziraju što misle o budućnosti i možda dobijete sasvim drukčije odgovore. “Vidimo veći napredak nego što smo ikada zamišljali”, kaže jedan, dok drugi žali što idemo punim snagom bez razmišljanja preko litice. Ne mogu oboje biti u pravu, zar ne?

Zapravo, obojica imaju dovoljno dokaza na svojoj strani, a samo uravnoteženjem dviju perspektiva doći ćemo do osjećaja hitnoće koji klimatska kriza nalaže.

Troškovi solara
Kako bi potaknuo nadu, prvi stručnjak mogao bi istaknuti da su troškovi solarne energije pali za 99% otkako je predsjednik Jimmy Carter stavio ploče na krov Bijele kuće 1979. godine te da se 2022. razvija u smjeru da bude rekordna godina za obnovljive izvore energije.

Prodaja električnih vozila raste tako brzo da je upotreba motora s unutarnjim izgaranjem već u trajnom padu. U Indoneziji stopa gubitka primarnih šuma pada pet godina zaredom, zahvaljujući inovativnom partnerstvu između vlade, poduzeća, civilnog društva i stručnjaka za tehnologiju.

Nadalje, gotovo 100 zemalja na koje otpada više od 75% globalnih emisija, obvezalo se postići neto nultu stopu emisija do sredine stoljeća. A SAD je upravo uplatio ogroman predujam za svoju zelenu budućnost Zakonom o smanjenju inflacije, koji bi mogao mobilizirati oko 800 milijardi dolara ili više ulaganja povezanih s klimom.

Ali da ne bismo pomislili da smo gotovo riješili problem, naš tmurni stručnjak istaknuo bi da zagrijavanjem od samo 1,1, Celzijeva stupnja, klimatske promjene već stvaraju neviđene troškove.

Katastrofalne poplave diljem Pakistana ovog ljeta poplavile su trećinu te zemlje, a jugozapadna Sjeverna Amerika trpi najgoru sušu u posljednjih 1200 godina. U Kini je suša osakatila proizvodnju u hidroelektranama i primorala tvornice na zatvaranje. Veliki koraljni greben sada je pretrpio šest masovnih izbjeljivanja od 1998. godine.

Na istočnoj Antarktici, gdje je temperatura jednog dana ove godine bila nevjerojatnih 38,5 °C iznad normalne, masivna ledena ploča upravo se urušila – prvi takav događaj u najmanje pola stoljeća.

Što je još gore, ruski rat u Ukrajini pokrenuo je borbu za fosilna goriva, a korporacijama, bankama i vladama ispunjavanje klimatskih obećanja teže je od očekivanog. Idemo prema povećanju temperature znatno iznad praga pariškog klimatskog sporazuma od 2° Celzijeva stupnja. Tako vruć planet danas bi nam bio jedva prepoznatljiv.

Važno novo izvješće Systems Change Laba, inicijative koju organiziraju Institut za svjetske resurse, zaklada Bezos Earth Fund i njegovi partneri, pruža jasniju sliku obje ove stvarnosti i ukazuje na novi način razmišljanja o promjenama.

Što se tiče činjenica koje navode na pesimizam, izvješće pokazuje da niti jedna od 40 sektorskih transformacija potrebnih za rješavanje klimatske krize u ovom desetljeću još nije na pravom putu.

Krčenje šuma
Primjerice, potrebno je šesterostruko ubrzati postupno ukidanje ugljena, što je ekvivalent povlačenju 925 postrojenja na ugljen prosječne veličine svake godine.

Slično tome, godišnje stope krčenja šuma moraju padati 2,5 puta brže, a nedavni rast prinosa usjeva treba ubrzati za gotovo sedam puta u ovom desetljeću kako bi se nahranilo rastuće stanovništvo bez zadiranja u šumska područja. Sve ove preobrazbe ovise o globalnom financiranju klime, koje se i samo mora povećati osam puta u odnosu na trenutne razine.

No, u izvješću se također objašnjava da su promjene rijetko linearne te da je eksponencijalni napredak, iznimno naglo ubrzanje, moguće uz hrabro vodstvo i politike potpore.

U razdoblju od samo dvije godine, od 2019. do 2021., solarna energija porasla je za 47% na globalnoj razini, a energija vjetra porasla je za 31%, dramatično nadmašivši predviđanja analitičara. A između 2013. i 2021. globalni udio prodaje autobusa s nultom stopom emisije ugljika povećao se s 2% na 44% – što je povećanje od 20 puta u manje od deset godina.

Povrh toga, znamo da se pomak nekih sustava može potaknuti prema pozitivnom preokretu, kao što je paritet cijena između postojećih izvora fosilnih goriva i obnovljivih izvora energije, nakon čega promjene postaju nezaustavljive.

Moramo učiniti sve što možemo da što prije dođemo do takvih preokreta. S obzirom na to koliko malo proračuna ugljika preostaje čovječanstvu, više si ne možemo priuštiti luksuz da slijedimo samo najjeftinije opcije.

Potrebni su nam sustavi koji se mijenjaju u svim domenama ljudske aktivnosti – od načina na koji uzgajamo hranu i napajamo svoje domove do načina na koji gradimo gradove i prevozimo sebe i svoju robu.

Ubrzavanje prijelaza na gospodarstvo s neto nultom stopom zahtijevat će promjenu poticaja, novih propisa i zakona, promjene u ponašanju, inovacije i nepokolebljivo vodstvo. Uskoro započinjemo četvrtu godinu odlučujućeg desetljeća za sprječavanje katastrofalnih klimatskih promjena. Moramo činiti čuda, bez obzira na početne troškove.

Globalni čelnici koji se okupljaju na skupu COP27 ovog mjeseca ne bi trebali ni sklapati ruke od očaja niti veselo izjaviti da je pobjeda iza ugla. Umjesto toga, trebali bi promišljeno ispitati što treba preobraziti i što će biti potrebno za temeljne preokrete.

Ovo je trenutak kada trebamo stvoriti uvjete koji će učiniti pozitivnije promjene neodoljivim i nezaustavljivim. Time bi svi ti letovi za Sharm El-Sheikh postali isplativi unatoč svojim emisijama ugljika.

* Koautorica članka je Kelly Levin, rukovoditeljica je za znanost, podatke i promjene sustava u zakladi Bezos Earth Fund

© Project Syndicate 2022.