Prije dvije je godine australski parlament usvojio Zakon o pregovaranju o informativnim medijima, koji je primorao Meta (Facebook) i Alphabet (Google) da plate medijskim kućama sadržaj vijesti koji se dijeli na njihovim platformama.

Zakon je postigao izvanredan uspjeh, a australski mediji sada dobivaju više od 200 milijuna australskih dolara (133 milijuna dolara) godišnje od Big Tech tvrtki.

Google i Facebook izvukli su ogromne količine prihoda od oglašavanja od starih medijskih kuća, a zakonodavci širom svijeta sve više prepoznaju da glavne tehnološke platforme imaju odgovornost podržati novinarstvo od javnog interesa.

Jednako za sve nakladnike
Uz malu pompu, druge zemlje – uključujući Brazil, Indoneziju, Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države – pokrenule su vlastite verzije australskog zakonodavstva. Kao što je nedavno primijetio Pierrick Judeaux, direktor portfelja novog Međunarodnog fonda za medije od javnog interesa, zakon o medijima postao je dio australske “meke moći”.

U protekle dvije godine australski dužnosnici proputovali su svijet promičući ga, upozoravajući svoje kolege da će Google i Facebook snažno lobirati, puno trošiti i igrati prljavo kako bi spriječili širenje takvih prijedloga zakona.

Google je posebice pojačao napore oko blokiranja takvih zakona. U mnogim zemljama manje i internetske poslovnice brinu da bi zakon o medijima prvenstveno koristio velikim tradicionalnim izdavačima.

Iskorištavajući ovaj skepticizam i nastojeći stvoriti podjele, Google je osigurao privatne dogovore s odabranom skupinom kanadskih izdavača i spreman je započeti službene pregovore s izdavačima u Južnoj Africi u narednim tjednima. Da bi dobili financijsku potporu te tvrtke, izdavači moraju obećati da će se suzdržati od traženja dodatne naknade u slučaju donošenja novih zakona.

No, Google je otišao dalje, aktivno promičući narativ da samo glavne medijske kuće imaju koristi od australskog zakona o medijima. Ova je tvrdnja lažna: i velike poslovnice u vlasništvu Ruperta Murdocha i male medijske organizacije u Australiji imale su koristi od tog zakona.

Country Press Australia, industrijsko udruženje koje predstavlja više od 100 lokalnih i regionalnih novinskih kuća, i Zaklada Minderoo surađivali su s malim medijskim kućama kako bi olakšali kolektivne pregovore. U nedavnoj reviziji novog zakona, australsko ministarstvo financija otkrilo je da je do sada potpisano 30 sporazuma o financiranju, a neki pokrivaju desetke publikacija.

Buduće verzije zakona o medijima trebale bi uključivati odredbe kojima se propisuje objavljivanje poslova između medijskih organizacija i tehnoloških tvrtki te da medijske kuće koje primaju sredstva od velikih tehnoloških tvrtki poput Googlea i Facebooka koriste sredstva za poboljšanje izvještavanja.

Također bi trebalo biti javno dostupno kako digitalne platforme izračunavaju vrijednost vijesti koje dijele i kako određuju svoj raspored plaćanja. Ta je razina transparentnosti ključna kako bi se osiguralo pravedno postupanje prema izdavačima informativnih publikacija.

Google čak i prijeti
Štoviše, manje medijske kuće moraju biti uključene u ove zakone, kao što su naglasile organizacije za propagiranje medija poput Britanske zaklade za vijesti od javnog interesa, Foruma južnoafričkih urednika nacionalnih novina i Brazilskog udruženja digitalnog novinarstva. Vlade se pak moraju suzdržati od konsolidacije tih zakona u skupne prijedloge zakona koji nameću ograničenja slobodi izražavanja i omogućavaju državi cenzuriranje sadržaja vijesti.

Googleova taktika, kako je nedavno primijetila brazilska novinarka Natalia Viana, otuđila je svoje pristaše i izazvala negativnu reakciju na tu tvrtku. Suočen sa sve većom popularnošću australskog Zakona o medijima, Google je pribjegao prijetnjama, naznačivši da će prestati donositi informativni sadržaj ako ga bude trebao plaćati i poručivši novinarima da će prekinuti financijsku potporu medijskim kućama.

Brazilske vlasti trenutno istražuju tu tvrtku zbog potencijalnih “zlouporaba” povezanih s njezinim lobističkim naporima protiv brazilske verzije prijedloga tog zakona. Još početkom svibnja, neposredno prije planiranog glasanja, Google je promijenio rezultate pretraživanja tako da su ljudi koji unose upite dobili rezultate kojima se tvrdi da će predloženi zakon uništiti internet.

Bilo je frustrirajuće svjedočiti ograničenom izvještavanju o Googleovoj i Facebookovoj agresivnoj taktici. Tajnoviti pregovori između platformi i novinskih kuća u Južnoj Africi, gdje očajni izdavači žure postići dogovor s Googleom jer si ne mogu priuštiti čekanje da se zakonodavni proces odigra, ilustriraju dubinu trenutne krize.

Financiranje kvalitetnog novinarstva iziskuje zajednički napor, a ključno je da Big Tech platforme odrade svoj dio posla. S obzirom na to da su se Google i Facebook opirali plaćanju autorskih prava, nastojali izbjeći plaćanje poreza, žalili se na novčane kazne i snažno lobirali da utječu na zakonodavce i novinare, nejasno je bi li bili spremni prihvatiti bilo kakav program financiranja.

No, nakon godina ubiranja ogromne zarade od dijeljenja kvalitetnog novinarstva koje su proizveli drugi, krajnje je vrijeme da prestanu odugovlačiti i da plate. 

© Project Syndicate 2023.