Trenutačne rasprave o generativnoj umjetnoj inteligenciji prožete su pesimizmom. Istraživanje YouGov-a u ožujku pokazalo je da su Amerikanci prvenstveno “oprezni” ili “zabrinuti” zbog umjetne inteligencije, dok je samo svaki peti “pun nade” ili “uzbuđen”.

Oko četvero od deset vrlo je ili donekle zabrinuto da bi umjetna inteligencija mogla značiti kraj ljudske rase. Takvi strahovi prikazuju ljudsku sklonost da se više usredotočimo na ono što bi se moglo izgubiti nego na ono što bi se moglo dobiti tehnološkim promjenama.

Napredak u umjetnoj inteligenciji uzrokovat će poremećaje. Ali kreativno uništavanje istovremeno i stvara, a taj je proces u konačnici koristan.

Lažni sadržaji
Sjetite se panike koja je zahvatila škole i sveučilišta kada je OpenAI prvi put pokazao da njegov ChatGPT alat može pisati prirodnim jezikom. Mnogi su nastavnici izrazili valjanu zabrinutost da će generativna umjetna inteligencija pomoći učenicima da varaju na zadacima i ispitima, zakidajući obrazovanje. Ali ista tehnologija omogućuje i sprječavanje zlouporabe.

Štoviše, generativna umjetna inteligencija može pomoći u poboljšanju kvalitete obrazovanja. Dugogodišnji model obrazovanja u učionici suočava se s ozbiljnim izazovima, a umjetna inteligencija mogla bi riješiti probleme djelujući kao privatni učitelj za svakog učenika. Ako određeni učenik najbolje uči matematiku igrajući matematičke igre, AI može igrati matematičke igre.

Ako drugi učenik bolje uči tihim radom na problemima i traženjem pomoći kada je to potrebno, umjetna inteligencija to može prihvatiti. Sustavi umjetne inteligencije također će služiti kao prilagođeni pomoćnici u nastavi, pomažući učiteljima u razvoju nastavnih planova i oblikovanju nastave u učionici.

Gospodarske koristi tih primjena bile bi znatne. Kada svako dijete ima privatnog učitelja umjetne inteligencije, obrazovni ishodi općenito će se poboljšati, a učenici s manjim mogućnostima i oni u školama niže kvalitete vjerojatno će imati nerazmjernu korist. Ti bolje obrazovani učenici tada će prerasti u produktivnije radnike koji mogu tražiti veće plaće.

Mnogi komentatori brinu se da će umjetna inteligencija potkopati demokraciju prijevarama pogrešnim informacijama i dezinformacijama. Traže od nas da zamislimo “lažne multimedijske sadržaje”, primjerice Joea Bidena koji objavljuje da se SAD povlači iz NATO-a, ili možda Donalda Trumpa koji je završio na medicinskom zahvatu.

Takav viralni video mogao bi biti toliko uvjerljiv da utječe na javno mnijenje uoči izbora u studenom. No, iako su lažni multimedijski sadržaji političkih čelnika i kandidata za visoke dužnosti prijetnja, zabrinutost zbog rizika za demokraciju utemeljenih na AI prenapuhana je. I ovdje se ista tehnologija koja omogućuje izradu lažnih multimedijskih sadržaja i druge oblike informacijskog ratovanja također može primijeniti za njihovo suzbijanje.

Takvi se alati već uvode. Primjerice, SynthID, alat za vodene žigove koji je razvio Google DeepMind, stavlja na sadržaj generiran umjetnom inteligencijom digitalni potpis neprimjetan ljudima, ali ga softver može otkriti. Prije tri mjeseca OpenAI dodao je vodene žigove svim slikama koje je generirao ChatGPT.

Hoće li AI oružjem svijet postati opasniji? To još ne možemo reći. No, kao i kod gore navedenih primjera, ista tehnologija koja može stvoriti bolje ofenzivno oružje, može stvoriti i bolju obranu. Mnogi stručnjaci vjeruju da će umjetna inteligencija povećati sigurnost ublažavanjem “dileme obrane”: asimetrije prema kojoj negativci trebaju uspjeti samo jednom, dok obrambeni sustavi moraju funkcionirati svaki put.

U veljači je izvršni direktor Googlea Sundar Pichai izvijestio da je njegova tvrtka razvila veliki jezični model osmišljen osobito za kibernetičku obranu i obavještajne informacije o prijetnjama. “Neki od naših alata već su do 70 % bolji u otkrivanju zlonamjernih kodova i do 300 % učinkovitiji u identificiranju datoteka koje iskorištavaju ranjivosti”, napisao je.

Osnažili lopove, ali…
Ista logika vrijedi i za prijetnje nacionalnoj sigurnosti. Vojne stratege zabrinjava činjenica da bi rojevi jeftinih bespilotnih letjelica koje se lako proizvode mogli ugroziti velike, skupe nosače zrakoplova, borbene zrakoplove i tenkove – sve sustave na koje se američka vojska oslanja – ako ih kontrolira i njima koordinira umjetna inteligencija. Ali ista temeljna tehnologija već se rabi za stvaranje obrane od takvih napada.

Naposljetku, mnogi stručnjaci i građani zabrinuti su zbog toga što umjetna inteligencija raseljava ljudske radnike. Ali, kao što sam napisao prije nekoliko mjeseci, ovaj zajednički strah odražava mentalitet nulte sume koji pogrešno shvaća kako se gospodarstva razvijaju. Iako će generativna umjetna inteligencija raseliti mnoge radnike, stvorit će i nove mogućnosti.

Rad u budućnosti izgledat će znatno drukčije od današnjeg rada jer će generativna umjetna inteligencija stvoriti nova dobra i usluge čija će proizvodnja iziskivati ljudski rad. Sličan proces dogodio se s prethodnim tehnološkim napretkom. Kao što su pokazali ekonomist s MIT-a David Autor i njegovi kolege, većina današnjih poslova odnosi se na zanimanja uvedena nakon 1940. godine.

Trenutačna rasprava o generativnoj umjetnoj inteligenciji nerazmjerno se usredotočuje na poremećaje koje bi mogla izazvati. No iako tehnološki napredak uzrokuje poremećaje, on i stvara. Uvijek će biti negativaca koji žele napraviti kaos novim tehnologijama. Srećom, postoji ogroman financijski poticaj za suzbijanje takvih rizika, kao i za očuvanje i generiranje dobiti.

Osobno računalo i internet osnažili su lopove, olakšali širenje lažnih informacija i doveli do značajnih poremećaja na tržištu rada. Ipak, danas ima vrlo malo onih koji bi vratili vrijeme. Povijest bi trebala potaknuti povjerenje, ali ne i samozadovoljstvo, da će generativna umjetna inteligencija dovesti do boljeg svijeta.

© Project Syndicate 2024.