Zlato se vratilo u međunarodni monetarni sustav. Prije više od 50 godina, američki predsjednik Richard Nixon “ukinuo je zlatni standard” (okončao konvertibilnost dolara s fiksnom kamatnom stopom u zlato), a svijet je prekinuo opsesiju plemenitim metalima.

Započelo je novo doba fiat valute. Ali sada se fiat novac suočava s izazovima fiskalnih briga i novom tehnologijom (blockchains – lanac blokova podataka/distribuirane glavne knjige), a cijena zlata dosegla je najviše razine svih vremena iznad 2400 dolara po unci.

Variranje cijene
Ulagači koji vjeruju u stalan rast cijena zlata, naravno, tvrde da taj plemeniti metal ostaje idealno ulaganje za dugoročno očuvanje vrijednosti. Ali pogrešno je vjerovati da je zlato jedinstveno stabilno. Naprotiv, njegova cijena varira poput temperaturne krivulje, a skokovi cijene vode do navale na jamstvo u svijetu u kojem su druge vrijednosti ugrožene.

Cijena je pala devedesetih godina, kada je kraj Hladnog rata – i “kraj povijesti” – usadio novi osjećaj mira i stabilnosti. Na prijelazu tisućljeća cijena je bila ispod 300 dolara po unci, a njezin rast od 1970-ih bio je ispod opće stope inflacije. Međutim, cijena mu je porasla nakon financijske krize 2008. i nakon izbijanja pandemije bolesti Covid-19. To se dogodilo i ove godine.

Velik dio povećane potražnje za zlatom pokreću središnje banke. Kina, koja je 2000. godine imala relativno male zlatne rezerve od 395 tona, sada ima 2260 tona. Značajno je da je znatno povećala zalihe zlata 2009. i 2015. godine, za koje sada znamo da su prijelomne godine za svijet koji je postajao sve skeptičniji prema globalizaciji.

Rusija i Turska počele su stvarati goleme pričuve nakon 2015., a isti trend vidljiv je i u novije vrijeme u Europskoj uniji, gdje Češka i Poljska povećavaju svoje pričuve. Sigurnosni problemi u središtu su nove politike zlata. Kada se Češka pridružila NATO-u u ožujku 1999., odmah je prodala gotovo cijelu svoju zlatnu zalihu.

Poruka nije mogla biti jasnija: pouzdano sigurnosno jamstvo uklonilo je svaku potrebu za monetarnom obranom. Ipak, u posljednjem tromjesečju 2023. Češka narodna banka kupila je 19 tona i nagovijestila svoju namjeru da dođe do 100 tona.

Poruka je ovog puta jednako jasna: članstvo u NATO-u nije dovoljno. A zbog sve veće blizine Rusije, Poljska je također jasno pokazala svoje motivacije, pa se u zgradi središnje banke trenutačno nalazi divovski plakat s obavijesti da ima 360 tona zlata.

Povezanost zlata sa sigurnošću ima duboke povijesne temelje u Poljskoj, gdje je ono bilo temeljno za izvornu ideju državnosti. Kada je Poljska ponovno uspostavljena nakon Prvog svjetskog rata – nakon uništenja austrijskog, njemačkog i ruskog carstva – njezina je nova valuta nazvana poljskom riječju “złoty” koja znači zlatan.

Zatim je u rujnu 1939. godine Poljska izvela dramatičnu operaciju evakuacije zlata u Francusku, preko Rumunjske, Turske i Libanona. Time je poslala poruku da Poljska još postoji, unatoč njemačkoj invaziji.

No, najznačajnija upotreba zlata kao izvora stabilnosti bio je sovjetski eksperiment 1922. godine. Na poticaj najistaknutijeg poljskog boljševičkog vođe Željeznog Feliksa Dzeržinskog, šefa tajne policije, država je izdala crvenoce (“kovanice od crvenog zlata”) kako bi spriječila inflaciju.

Kada se zlatni standard pojavio kao temelj monetarnog poretka početkom 1870-ih, uveo je novi međunarodni politički sustav. Jedna je zemlja za drugom – uključujući SAD, Njemačku i Italiju – željela stabilizirati svoju valutu nakon destruktivnih građanskih ratova.

Istodobno se povlačio prethodni monetarni standard srebro nakon poraza Francuske u francusko-pruskom ratu. Francuzi su ranije imali zajednički zlatni i srebrni sustav, ali su bili dužni platiti skupu odštetu u srebrnim kovanicama. Srebro je preplavilo tržište, a cijena mu je pala. Ostalo je samo zlato.

Veza 1870-ih i 2024.
Napuštanje paralelnog sustava srebrne valute 1870-ih možda je bilo presedan za svijet 2024. godine. Uostalom, nagađanja o skorom svrgavanju dolara s prijestolja bezgranično su uzela maha, što bi bio moderni ekvivalent demonetizacije srebra.

Od 2020. američka vlada gomila velike fiskalne deficite, a sada treba uzeti u obzir rizik da bi nova Trumpova administracija pokušala obezvrijediti dolar kako bi uništila strane konkurente i otvorila više američkih radnih mjesta. Štoviše, treba brinuti i o stabilnosti financijskog sustava i o vlastitim naporima američkih rivala da zamijene dolar.

Potraga za stabilnošću zlata stoga je odgovor na svijet u stalnim previranjima. To je odraz sve većeg uvjerenja da se pojavljuje novi politički poredak. Nova razvojna banka sa sjedištem u Šangaju (ili “banka BRICS-a”) aktivno traži zamjenu za dolar u obliku sintetičke valute, a sve se više zemalja pokušava pridružiti skupini BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, plus Egipat Etiopija, Iran, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati). Oni danas smatraju dolar ekvivalentom srebra krajem devetnaestog stoljeća: zastarjelim monetarnim hegemonom.

Prije jednog stoljeća, dok se svijet vraćao zlatnom standardu nakon Prvog svjetskog rata, John Maynard Keynes opisao je taj metal kao “ostatak barbarizma”, jer je to bila valuta sukoba. Kada se politička stabilnost vrati, cijena zlata će pasti. U međuvremenu, vlade i središnje banke koje su uložile u zlato, kupile su si zaštitu u nesigurnom svijetu.