Globalno gospodarstvo bilo je zrelo za recesiju čak i prije nastupanja pandemije koronavirusa.

Brojni komentatori upozoravaju da su tržišta dionica pregrijana, da napredna gospodarstva idu u smjeru usporavanja i da je protekcionistička politika američkog predsjednika Donalda Trumpa prekinula lance opskrbe te nas uvela u doba povećane neizvjesnosti. U ovom trenutku burze su napokon krahirale i recesija je postala gotovo neizbježna.

Međunarodna zajednica u prošlosti je s uspjehom potaknula koordiniranu reakciju na slične krize. Prijetnje koje je predstavljao SARS u 2003., H1N1 (svinjska gripa) u 2009., MERS u 2012., Ebola u 2014.-2016. i globalna financijska kriza 2008. bile su obuzdane brzim multilateralnim djelovanjem.

Ali Trump prema multilateralizmu pokazuje samo prezir, što pomaže u objašnjenju zašto se globalna reakcija na krizu uzrokovanu virusom COVID-19 tek treba materijalizirati.

Trumpova nekontrolirana reakcija na izbijanje pandemije predstavlja veliko odstupanje od reakcije njegovog prethodnika. Prema bivšem potpredsjedniku SAD-a Joeu Bidenu, sada vodećem kandidatu Demokratske stranke za predsjedničku nominaciju, administracija predsjednika Baracka Obame pomogla je u obuzdavanju višestrukih prethodnih izbijanja sazivanjem sastanka medicinskih stručnjaka diljem svijeta na kojima su isplanirali koordiniranu reakciju.

Prethodne gospodarske recesije na sličan su način rješavane kroz multilateralne kanale. Na vrhuncu globalne financijske krize, skupina G20 odbacila je trgovinski protekcionizam i obvezala se na provođenje istovremene fiskalne i monetarne ekspanzije. Sada znamo da je ta koordinirana reakcija igrala ključnu ulogu u sprečavanju znatnog pogoršanja recesije.

Ekonomska savršena oluja

Trenutna kriza još više zaslužuje multilateralnu reakciju jer ona nosi izazove koji su istovremeno iznad i izvan prethodnih prijetnji. U onome što se svodi na ekonomsku savršenu oluju, pandemija se udružila s prethodno postojećim recesijskim pritiscima, prekidom globalne trgovine širih razmjera te novom i donekle neočekivanom komplikacijom: naglim padom cijena nafte.

Trenutan nered u globalnoj trgovini također doprinosi šteti. Trumpova je administracija od početka odbijala dugu američku tradiciju globalnog vodstva i podrške otvorenom multilateralnom trgovinskom sustavu.

Odlučivši se umjesto toga za bilateralne sporazume s trgovinskim partnerima, Sjedinjene Američke Države zlostavljaju vlastite saveznike, zajedno sa svima ostalima. Gotovo svi američki trgovinski partneri, uključujući Europsku uniju i Japan, podvrgnuti su povećanim američkim carinama na uvoz čelika i aluminija.

Također, Meksiko, Kanada, Južna Koreja, Turska, Indija, Brazil i Argentina izrešetane su zahtjevima o kojima se ne može pregovarati po pitanju revizija prethodno ispregovaranih trgovinskih sporazuma koje pogoduju SAD-u, pod prijetnjom da će prethodno odobrene pogodnosti biti ukinute.

Povrh toga, trgovinski rat s Kinom još uvijek traje. U trenutnoj klimi neizvjesnosti, izvoznici ne znaju hoće li odjednom biti suočeni s novim carinama a uvoznici oklijevaju s proširenjem domaćih proizvodnih kapaciteta jer ne znaju hoće li i kada će postojeće carine biti ukinute. Stoga, protekcionistička politika nastavlja s prekidom lanaca opskrbe i odvraćanjem od ulaganja diljem svijeta.

Ti čimbenici neće samo učiniti sljedeću recesiju ozbiljnijom; oni također znatno otežavaju organiziranje globalne reakcije.

Već postoji gotovo jednoglasna potpora fiskalnom i monetarnom stimulansu u cilju ublažavanja negativnih učinaka pandemije.

Međutim, u nedostatku multilateralne koordinacije, te političke reakcije pojavit će se nasumce iz pojedinih zemalja. Usklađeno poticanje u stilu 2008. dalo bi daleko više stimulansa i poboljšalo poslovanje i povjerenje potrošača; ali prostor za tu opciju ubrzano se zatvara.

Povjerenje u institucije

Ipak, postoji šansa za koordinirano poticanje pod okriljem skupine G20 ili Međunarodnog monetarnog fonda. Zajednički orkestrirana monetarna i fiskalna politika ne bi samo pružile izravan stimulans, već također jačanje povjerenja, kao što bi to bio slučaj i sa sporazumom oko napuštanja protekcionističke politike provođene posljednjih nekoliko godina.

Uzajamno primirje u trgovinskom ratu i povratak multilateralnim trgovinskim pregovorima izravno bi potaknuli gospodarsku aktivnost kroz ponovnu uspostavu povjerenja i poticanje ulaganja. To bi pokazalo da je međunarodna zajednica još uvijek sposobna za udruživanje na smislene načine u cilju suzbijanja globalne krize.

Sve u svemu, zajedničko djelovanje u cilju suzbijanja pandemije, upravljanja višestrukim gospodarskim šokovima i okončanja trgovinskog rata istovremeno bi ograničilo težinu recesije i ubrzalo tempo naknadnog oporavka.

Sjedinjene Američke Države mogu i trebale bi preuzeti vodeću ulogu u borbi protiv virusa COVID-19, s obzirom na rizike za gospodarstvo SAD-a i globalno gospodarstvo.